Na sve ili ništa!

ljubuski.info

Umjesto da se hrvatske političke vođe pozabave pitanjem zašto Hrvati ne glasuju, čine još tragičniju pogrešku – prijeteći 'slučajem Komšić' žele homogenizirati birače, zatrti pokušaj političkog pluralizma u hrvatskom političkom korpusu, istodobno tražeći od svog naroda da im se oproste i zaborave svi dosadašnji propusti i pogreške.

Najava moguće kandidature za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željka Komšića predsjednika Demokratske fronte (DF), uznemirila je hrvatski politički korpus u BiH.

No, ono što je očito ostalo nezamijećeno ovim Komšićevim, nenajavljenim potezom, kao i o odluci o kojoj još nije niti raspravljano na stranačkim tijelima DF-a, iznenađene su i stranke ljevice u BiH.

Što Komšić želi?

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić pokušao je "spasiti stvar" kazavši kako će ljevica imati svoje kandidate za sva tri člana Predsjedništva. No, to će za ovu stranku biti dobro samo kada se govori o Republici Srpskoj, gdje su i najavili nešto revnije aktivnosti, no kada je riječ o Federaciji BiH, za SDP će značiti značajno slabiji izborni rezultat.

Posve je jasno da je Komšićeva kandidatura beskompromisan i posljednji pokušaj reafirmacije DF-a i njegove političke karijere ali i same stranke, no očito je da, iako je za predsjednika HDZ BiH i aktualnog člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića, izjavio kako je "vrlo inteligentan ali i vrlo zao čovjek", upravo najveću uslugu učinio upravo njemu.

No, kako se doznaje od strane drugih stranaka ljevice u BiH, prvenstveno SDP-a, Naše stranke, ali i DF-a, ovo svakako neće biti jačanje lijevog političkog spektra jer će ljevica doživjeti ono što je u izbornim ciklusima već doživljavao i SDA i HDZ BiH – raslojavanje lijevog biračkog tijela zbog velikog pritiska kandidature za eventualno bošnjačku i hrvatsku poziciju u Predsjedništvu.

Stoga je izgledno da Komšić, ukoliko se zaista po treći put kandidira za Predsjedništvo BiH, nikako neće ponoviti uspjeh iz 2010. godine kada je kao SDP-ovac osvojio 337 tisuća glasova, a malo je vjerojatno da će dostići i brojku iz 2006. godine od 116 tisuća glasova. Na kraju, ukoliko HDZ uspije afirmirati i probuditi uspavano hrvatsko glasačko tijelo, čak je i moguće da, u ovakvoj konstelaciji prilika, Komšić izgubi ukoliko bude računao samo na svoju stranku. On bi vjerojatno DF-u priskrbio još četiri godine političkog bivstvovanja, ali to bi bio kraj njegove političke karijere.

Što Čović želi?

Meni je jasno da ćemo se mi u BiH oko institucionalne jednakopravnosti morati dogovoriti. Ne vjerujem da netko iz Ankare može utjecati na glasove Bošnjaka, kao što netko iz Zagreba ne može utjecati na glasove Hrvata, kao što ni netko iz Beograda ne može utjecati na glasove Srba, kazao je Čović.

Ovu rečenicu Čović je izrekao dan prije Komšićeve kandidature i samo dva dana prije nego je sudjelovao na obilježavanju 28. godišnjice osnivanja splitskog HDZ-a gdje je hrvatski premijer Andrej Plenković u govoru zatražio da svi Hrvati koji imaju dvojno državljanstvo sudjeluju na izborima u BiH 2018. i pomognu legitimnom predstavljanju hrvatskog naroda u institucijama BiH.

Kao nebrojeno puta do sada, ispostavilo se nije sve tako kako Čović izjavi za medije te da mu je potpora Hrvatske i hrvatskog premijera više nego dobro došla i to najviše zbog katastrofalne, dugogodišnje apstinencije hrvatskih birača.

Umjesto da se hrvatske političke vođe pozabave pitanjem zašto Hrvati ne glasuju, čine još tragičniju pogrešku – prijeteći 'slučajem Komšić' žele homogenizirati birače, zatrti pokušaj političkog pluralizma u hrvatskom političkom korpusu, istodobno tražeći od svog naroda da im se oproste i zaborave svi dosadašnji propusti i pogreške.

HNS bi imao tri kandidata za Predsjedništvo

To je potvrdila i posljednja sjednica Hrvatskog narodnog sabora na kojoj je bilo jasno da Čović, odnosno, HDZ BiH, više ne mogu igrati na kartu "hrvatskog jedinstva" te da ne može računati na ozbiljniju predizbornu koaliciju jer sve iole ozbiljnije stranke-članice HNS-a na izbore namjeravaju samostalno izaći. Također, a kako su to potvrdili predsjednici nekoliko stranaka HNS-a, u slučaju promjene Izbornog zakona, i nekoliko kandidata čak i za Predsjedništvo BiH, čime bi HNS zasigurno imao čak tri kandidata za tu poziciju.

Upravo u ovakvoj nezavisnoj situaciji za Čovića, sve glasnijim optužbama o ekonomski potpuno izgubljene, a politički promašene godine, s nikad gorim odnosima sa SDA – najjačom bošnjačkom strankom s kojom čini vlast na federalnoj i državnoj razini, s najvećim iseljavanjem Hrvata od kraja rata na ovamo, te tako i nominalno sve malobrojnijim, ionako najmalobrojnijim narodom, najava novog 'slučaja Komšić' uistinu je došla kao 'kec na desetku'. Naravno, uz hrvatske glasove ne treba zaboraviti i dio srpskih glasova u FBiH, na koje se računa već godinama zahvaljujući dogovoru s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Ovi izbori i za predsjednika HDZ-a mogli bi biti ključni za njegovu daljnju političku karijeru.

Što Izetbegović mora?

Stranka demokratske akcije (SDA) kao najjača bošnjačka stranka, može odigrati ključnu ulogu, a možda i povijesnu, u razrješenju najave još veće krize. Značajno je podsjetiti da SDA nikada, osim u slučaju Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva BiH kada je izabran zahvaljujući glasovima bošnjačkih parlamentaraca, Hrvatima nije birala predstavnika. To ne znači da na djelu ne trebaju pokazati da, kako to sadašnje zakonske i ustavne regule nalažu, poštuju pravo Hrvata da mogu birati svoje predstavnike te da se ne radi o "davanju ili volji Bošnjaka".

Upravo predsjednik SDA Bakir Izetbegović, unatoč najlošijim odnosima s Čovićem do sada, mora učiniti sve kako bi se došlo do dogovora i konsenzusa te osigurala podrška u vladajućoj koaliciji za izmjene Izbornog zakona. To isto bi trebala učiniti i druga po jačini bošnjačka stranka, SBB Fahrudina Radončića, a sve kako bi hrvatski politički predstavnici bez bojazni ostvarili ustavno pravo da biraju svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH kao i u domovima naroda državnih i entitetskih parlamenata.

Animozitet između Izetbegovića i Čovića, u cilju očuvanja BiH, mora se 'prekrižiti' pa čak i nakon nedavne Čovićeve prijetnje blokadama u parlamentu. Unatoč tome, Izetbegović treba shvatiti da 'Čović nije hrvatski narod' te da poštujući pravo najmalobrojnijih šalje poruku demokratičnosti SDA.

Time bi se izbjegla svaka manipulacija i traženje ekskluzivnog zastupanja hrvatskih interesa od strane najjače hrvatske stranke te omogućio razvoj pluralizma među hrvatskim korpusom – barem do konačnog, demokratskog sazrijevanja društva na europskim vrijednostima.

Neispunjena obećanja: Hoće li Hrvati zbog 'bauka Komšić' sve oprostiti Čoviću?

U listopadu 2014. godine, na velikom predizbornom skupu HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, nazočio je i tadašnji državni vrh susjedne Republike Hrvatske – tadašnji predsjednik HDZ u RH Tomislav Karamarko i tada kandidatkinja za predsjednicu Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjednik HDZ BiH i tada kandidat za Predsjedništvo iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović naveo je nekoliko ključnih zadaća i obećanja.

Čović je izabran za člana Predsjedništva i godinu kasnije, u intervjuu kazao je da je u "vlasti uzeo sve". Ovime je preuzeo cjelokupnu odgovornost za Hrvate u BiH tijekom četverogodišnjeg mandata. Ali i za obećanja koja je dao u predizbornoj kampanji.

Između ostalog, na izmjene Izbornog zakona koje se još nisu dogodile, TV kanal na hrvatskom jeziku kojeg još nema, hrvatsku izbornu jedinicu, izjednačavanje prava branitelja HV-a i HVO-a, zaustavljanje iseljavanja, energičniji pristup pri procesuiranju ratnih zločina nad Hrvatima u BiH itd. Republika Hrvatska nedavno je usvojila Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, no to je daleko od izjednačavanja prava branitelja HV-a i HVO-a koje je obećano jer je u pitaju samo "zadebljanje" prava korisnika koji ta prava već koriste.

Posebna tema je iseljavanje Hrvata u potrazi za zaposlenjem kao i negativni prirodni priraštaj, a pojedini podatci pokazuju da je samo u posljednjih pet godina Hrvata manje za 1,73 posto te da ih je 13,7 posto. Demografi ovaj pad već nazivaju egzodusom i pogubnim za opstanak Hrvata u BiH.

Hoće li Hrvati zbog Komšića oprostiti sve Čoviću, pitanje je za listopadske izbore.

Vera Soldo | Dnevni list

Komentari

Patrik ako ti ne vidis da je Covic svjetlo na kraju tunela nema ti pomoci

Da je moga uskrsnuti danas Ante pa da vidi Hrvatsko Sarajevo s jedne strane Grabar a sa druge Covic nigdi miseva

Jeli to onaj Ante sto je uteka a narod ostavio da pusi.E njega neces lako naci.

Grabar i Grobar

OPTIČAR.Da je Čović imalo vjerodostojan na njegov poziv bi doslo dvadeset tisuca studenata na gradjanskom neposluhu da se izbore za sva prava.To bi onda bio lider.Kao nekad hrvatsko proljeće.A on kada bi pozvao ne znam bili nu i iz kuće svi došli.

Patrik.da Covic pozove eto nas sto tisuca iz inozemstva

Molim vas ni jedne više na naše "Sunce koje se rađa"

Na sve ili ništa!

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari