Oporba stvara blok za rušenje Čovića i HDZ BiH!?

Hrvatska oporba u Bosni i Hercegovini je, kako se čini, shvatila da je najveće zlo za hrvatski narod na ovim prostorima vladajući HDZ BiH. Dakle, ni Bošnjaci ni Srbi, odnosno njihova politika, već "neprijatelj" unutar vlastitih redova.

Stoga će za izbore 2018. godine, gotovo pa sigurno, biti formiran iznimno jak oporbeni blok političkih stranaka s hrvatskim predznakom ili stranaka koje dolaze s onih prostora u kojima je hrvatski živalj većinski.

Nositelj tog projekta je, razumljivo, HDZ 1990 kao najjača oporbena stranka, a zajedno s njima taj novi politički blok trebali bi sačinjavati i Hrvatski savez HKDU-HRAST, zatim Posavska stranka, Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), te nekolicina dosta jakih političkih organizacija na lokalnim razinama kao što je, primjerice, Čapljinska neovisna lista.

Kako je potvrđeno iz HDZ-a 1990, razgovori će se sljedećih dana obaviti i s Hrvatskom strankom BiH na čelu koje se nalazi Pero Skopljaković, pa će tako, od stranaka s hrvatskim predzankom koje nešto znače, ostati jedino HSP BiH na čelu sa Stankom Primorcem - Ćanom, a ostat će zato što je to tako naredio klan "Lučić" iz Ljubuškog! No, trenutno je krajnje upitna njihova stvarna snaga budući da im sljedećih dana gotovo svi preostali zastupnici na lokalnoj razini prelaze u HSP na čelu kojeg se nalazi mlađahni, ali i poprilično ambiciozni predsjednik Nikola Raguž.

HSP-u BiH vrata potencijalnog ulaska u taj veliki hrvatski oporbeni blok dodatno su zatvorena nakon nedavnog istupa njihovog čelnog čovjeka Stanka Primorca - Ćane na sjednici HDZ-a kada je nazočne upoznao s podrškom koju HNS navodno ima među hrvatskim generalima iz RH, a s kojima je on kao obavio "jedan sastanak". Međutim, to nije istina, jer nikakvog sastanka nije bilo. Štoviše, "sastanak" o kojem Primorac priča zapravo je bio svadbeni pir kolege novinara Velimira Bujaneca kada je upravo Primorca strašno "naružio" Dario Kordić zbog njegovog približavanja Čoviću i HDZ-u BiH, a što može najbolje potvrditi veći broj nazočnih spomenutom svadbenom slavlju. Dapače, hrvatski generali su se već u više navrata izjasnili kako je Dragan Čović zadnja osoba koja može imati njihovu podršku s politikom kakvu godinama propagira.

Upitno je što će dalje biti i po pitanju djelovanja HDZ-a 1990 i Hrvatskog saveza HKDU-HRAST unutar Hrvatskog Narodnog Sabora (HNS), a po svemu sudeći moguće su samo dvije opcije. Prva je da te stranke istupe iz HNS-a, a druga (i možda realnija) jeste da zamrznu svoj status u HNS-u do okončanja Parlamentarnih izbora 2018. godine.

U HDZ-u BiH su uvjereni kako oni postaju sve jači gotovo svakodnevnim iseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine, no, ukoliko se stranke unutar novog oporbenog bloka budu znale na pravi način organizirati, odnosno pridobiti glasove hrvatskih iseljenika, njihovi izgledi strahovito rastu. Na ruku im ide i stav Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj koja se sve više udaljava od politike tamošnjeg HDZ-a na čelu s premijerom Plenkovićem i predsjednicom Grabar-Kitarović, a što bi se kroz sljedećih godinu dana moglo odraziti i na stanje unutar Katoličke crkve u Hercegovini, posebno nakon što je Vatikan odlučio uvesti reda u njihove redove.

Hrvatski narod u BiH sve više uviđa kako je navodni sukob na relaciji HDZ BiH - SDA zapravo izmišljen, te da u stvarnosti sukoba nema, jer dogovorom vodstva tih dviju stranaka njihovi čelnici su, već unazad nekoliko mjeseci, krenuli s "otrovnim strelicama" s jedne na drugu stranu, znajući kako samo stvarajući jednu takvu sliku "netrpeljivosti" mogu nastaviti vladati u Bosni Hercegovini, kao što vladaju svih ovih godina, pa se sada svakodnevno dižu tenzije. Iako su oni i dalje zajednički u vlasti, partnerstvo im je puno jače nego što javnost to može i zamisliti, a na kraju krajeva, imaju i glavnog zajedničkog sponzora u Turskoj i Erdoganu po čijim instrukcijama i vuku dobar dio svojih poteza.

Punih je godinu dana ostalo do sljedećih izbora u Bosni i Hercegovini, no ozračje se već poprilično zagrijala i, kako se čini, u HDZ-u BiH više nisu ni izbliza mirni kao prije par mjeseci, nemaju više podršku ni SAD-a, kao ni Njemačke, a bez njihove podrške, te podrške crkve u Hrvata vrlo teško će zadržati monopol nad hrvatskim življem i pozicijama koje pripadaju hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.

Bh politička ljevica će na narednim izborima očigledno ići s kandidatom za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda što bi na prvi pogled trebalo ići u prilog HDZ-u BiH i potencijalnoj novoj kandidaturi Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, no, s obzirom na sve navedeno, Čovićeva pobjeda uopće nije izvjesna u toj borbi jedan na jedan ako bi protukandidata primjerice imao u dr. Diani Zeleniki, koja je najlogičniji izbor tog oporbenog bloka. Posebice, ako bi se izborni inžinjering sveo na jedan pristojan minimum, već sada možemo ustvrditi kako su promjene na bh političkoj sceni, a napose među Hrvatima, itekako moguće, pa i realne.