Prošle godine u svijetu je uginulo 50 posto svih europskih vrsta pčela.Već mjesecima mediji objavljuju vijesti o pomoru pčela diljem svijeta, a znanstvenici tvrde kako bi izumiranje ove vrste dalo rok čovječanstvu, i to na samo četiri godine prije početka izumiranja flore i faune. Tragom ove informacije provjerili smo što pčelari u Hercegovini misle o ovom fenomenu i na koji uzrok upućuju.
Loše dvije godine
"Uobičajeni pomor pčela, nešto malo više od 10 posto, zahvatio je zasada naš kraj. Ništa alarmantno. Dvije zadnje godine bile su jako loše što se tiče pčelarstva, tako da te gubitke pripisujemo lošim godinama i parazitu nametniku Varroa destructor. Varroa destructor, glavni krivac pomora pčela u Hercegovini, uzročnik je varoze kod pčela. Varroa destructor kao vanjski parazit, grinja, u košnici se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se selećim pčelarenjem, a iz invadirane košnice varrou prenose pčele skupljačice. Tu je i uporaba kemijskih pesticida, promjena klime ili staništa, virusi, nametnici", kazao nam je pčelar Ante Bošnjak koji je ujedno i predsjednik Udruge pčelara "Kadulja" Ljubuški.
Bošnjak je nadalje istaknuo da se unatoč lošim godinama o pčelama trebalo samo malo bolje brinuti te ne bi došlo do tolikog pomora.
"U Hercegovini su iskusni pčelari koji se znaju nositi s takvim problemima. Uz pomoć svog iskustva i znanja uspijevaju održavati svoje pčele. Trenutačno pčele pripremamo za 'paše'. Nakon paše tilovine slijedi kadulja pa drača koje će trajati negdje do polovice šestog mjeseca. Jedan od velikih problema, uočenih odmah na početku ovogodišnjih priprema za paše, jest necvjetanje biljke tilovine, odnosno prva paša u startu je loša i može se reći da od nje neće biti ništa", kazao je Bošnjak.
Prepušteni sami sebi
Izuzev ovih globalnih potencijalnih uzroka koje nam je nabrojao Bošnjak, tu su i drugi uzroci ugibanja pčela, a po mnogima i najbitniji- elektromagnetsko zračenje i svi mogući signali koji okupiraju atmosferu preko tehnoloških 'gadgeta', te na taj način ometaju signalizaciju pčela.
Ono što najviše brine pčelara Antu Bošnjaka je to što su pčelari u BiH prepušteni sami sebi. "Vrlo teško možemo očekivati pomoć od države, prošle godine smo dobili neku pomoć u iznosu od osamsto maraka što svakako nije dostatno. Jedino se uzdamo u sebe i u svoj rad i znanje", poručio je Bošnjak polažući nadu da će doći neka bolja vremena za razvoj i procvat pčelarstva u BiH.
