Nevenko Barbarić: Gradnja autoceste na koridoru 5C Ljubuškom će donijeti niz pogodnosti

Ljubuški danas slavi svoj Dan općine, 21. veljače. Uz slavlje prigoda je da se nakratko podvuče crta i vidi dokle se došlo, kako se živi i radi, što se napravilo, je li se moglo više i bolje, što se planira za dalje.

Svaki od oko 28.000 Ljubušaka ima o tome svoj stav i mišljenje, kao i ocjenu rada općinske vlasti. O svemu tome mjerodavan je govoriti novi-stari ljubuški načelnik Nevenko Barbarić, a razgovarali smo i o drugim temama.

Što je to najbitnije i najznačajnije što je općinska izvršna vlast u prošloj godini radila i ostvarila?

Završen je projekt vodoopskrbe kojeg smo počeli prije tri godine, kojim 16 naših naselja dobiva pitku vodu. To je uistinu najznačajniji projekt u novijoj povijesti Ljubuškog, i on znači opstanak i ostanak stanovništva na ruralnom dijelu naše općine. Obuhvatio je 150 km položenih cijevi, šest bazena, dvije crpne stanice. Nastavlja se i danas, u tijeku su radovi na području naseljenih mjesta Kašče, Vodica, Greda, Dole, uskoro će početi na dijelu Klobuka koji nisu završeni, i nadam se da ćemo konačno ove godine krenuti s projektom vodoopskrbe istočnog dijela općine vezanog za vodozahvat Studenci, zajedno s općinama Čapljina i Čitluk.

Pojavili su se neki napisi i tvrdnje da je bilo financijskih nepravilnosti i zloporaba vezanih za vodovod?

Projekt je vrijedan oko 10 milijuna KM, od toga je 50 posto finacirano iz općinskog proračuna, zatim dva milijuna KM kreditnih sredstava, oko milijun KM od donacija i planirano je oko milijun i osamsto tisuća do dva milijuna KM ubrati od budućih korisnika vode. Tu imamo jedan problem, zbog ukupnog gospodarskog stanja i teškoća s kojima se suočava naše stanovništvo, imamo potraživanja od budućih korisnika oko 520 tisuća KM. "Priča" je bila da općina uopće ne sudjeluje, da se najveći dio novca prikuplja od korisnika vode, spominjali su se pritom iznosi oko četiri do četiri i pol milijuna KM, iako su svi znali koliki je broj ugovora, korisnika i iznos za priključak, koji je u donjoj zoni bio 1.500 KM u gornjoj 2.200 KM. To su krajnje zlonamjerna, nečasna i tendenciozna izmišljanja i podmetanja. O svemu postoje egzaktni podaci, nalaze se u općinskim službama, mogu se lako provjeriti i dostupni su svakom građaninu.

Koje su bile druge djelatnosti i poslovi koje biste istaknuli i ima li teškoća u provedbi?

Uređeno je 15 km novih mjesnih cesta što je manje od plana jer nam nedostaju obećani novci od federalne Vlade, i vjerujemo da ćemo ih u ovoj godini dobiti. Ostvaren je projekt izgradnje gradskog groblja u vrijednosti od 1,5 milijuna KM. Dio troškova namjeravali smo namaknuti od prodaje grobnih mjesta, a dio donacijom s viših razina, međutim, zbog lošeg financijskog stanja donacija nema, prodaja grobnih mjesta ide loše, a obveze prema izvođačima trebaju se poštovati. S oko 200.000 KM sudjelovali smo u uređenju infrastrukture u Ljubuškom, a planirali gotovo duplo više. Oko 500.000 KM uloženo je u infrastrukturu po MZ-a. Uz značajnu pomoć hrvatske Vlade uređene su škole u Vitini i Dolama, izveden dio radova na školi u Prologu, početa gradnja nove škole u Stubici. S 220.000 KM sudjelovali smo u materijalnim troškovima škola, 350.000 KM izdvojeno je za prijevoz učenika, što je nedovoljno, 50.000 KM za studentske potpore, 350.000 KM za sport - potpore školskim udrugama, troškovi upravljanja i održavanja sportskih objekata, izgradnja novi sportskih terena na Humcu, Hardomilju, Vitini, Grabovniku i Gornjem Proboju. S oko 150.000 KM pomogli smo uređenje crkvenih građevina, ostvarujemo projekt poslovne zone Mostarska Vrata, ali unatoč povoljnim uvjetima imamo potraživanja od gospodarstvenika više od 800.000 KM uglavnom za zemljište i komunalne naknade.

Kako ocjenjujete socijalno stanje i standard u vašoj općini? Ima li siromašnih ljudi?

Stanje je vrlo teško, više puta sam isticao da je na prostoru naše općine, na ovaj ili onaj način, od 10 do 15 posto socijalno ugroženih, što je doista katastrofalno. Istina je da se broj uposlenih povećava iz godine u godinu, ali isto tako velik broj ne može naći posao. Rijetko se spominje i pitanje privatizacije u Ljubuškom, to nam stvara velike teškoće. Ne samo da sprječava nova ulaganja i nova radna mjesta, već sprječava i rješavanje položaja bivših uposlenika tih poduzeća. Oko 700 ljudi zbog lošeg vođenja postupka privatizacije ne može riješiti svoj status i to nam dodatno otežava ukupno stanje.

Ljubuški je izrazito poljoprivredni kraj, kakav je položaj poljodjelstva?

Stanje je nezadovoljavajuće. Teško je napraviti kvalitetan pomak, jedino općina i ove godine pokušava riješiti pitanje tržišta kao ključnog problema. Javnost je upoznata kako se postupa kada je riječ o poticajima, svjedoci ste da se, u postupku kandidiranja za bilo kakve potpore i poticaje u poljoprivrdi, zaobilazi općinska razina vlasti, što je protuzakonito i neprimjereno, pojedine političke opcije obilaze teren i nude poticaj u zamjenu za političku potporu.

Koje su osnovne smjernice i ciljevi vašeg rada i djelovanja u novom mandatu?

Prvo nastavak uređenja infrastrukture. Kvalitetna infrastruktura, to sam već prije isticao, je preduvjet opstanka naših ljudi ovdje, razvoja gospodarstva, novih ulaganja i posebice privlačenja stranih ulagača. Mislim da smo tu na dobrom putu, vidljiv je napredak kroz ulaganja u našu poslovnu zonu, gdje se i sada gradi nekoliko poslovnih objekata i s pravom možemo očekivati nova radna mjesta. Zatim ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju putem postupka davanja na koncesiju korištenja poljoprivrednog zemljišta. Naše prirodne ljepote i znamenitosti, zajedno s bogatom kulturno-povijesnom baštinom, dobar su preduvjet za razvoj turizma; počeli smo raditi na uređnju slapova Koćuše i Kravice, nadam se da ćemo uskoro u punom opsegu staviti u funkciju potencijal prirodnih ljepota koje imamo i imati stvarnu korist, puno veću nego što imamo sada.

Ljubuški je u neposrednoj blizini budućih auto cesta?

Gradnja autoceste na koridoru 5C počinje sljedeće godine i s pravom računamo na niz pogodnosti i prednosti koje će nam donijeti. I hrvatska južna autocesta gotovo dodiruje granicu i našu općinu i pokušavamo s federalnim i državnim komisijama i tijelima dogovoriti otvaranje graničnog prijelaza Crveni Grm i za robni promet. Njegovim ukidanjem ljubuškom gospodarstvu nanesena je velika šteta, imamo obećanja i nadamo se da će se to urediti. U svakom slučaju, neovisno od teškoća s kojima se suočavamo, s optimizmom gledam na budućnost na ovom našem prostoru.

Ivan Kaleb [ ljubuski.info ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari