U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca

Broj Jugoslavena gotovo se udvostručio u odnosu na popis iz 2001. godine. Podaci o vjeroispovijesti još nisu detaljno razrađeni pa nema podataka o broju rastafarijanaca ili jedi-vitezova. U usporedbi s popisom stanovništva iz 2001. godine, broj ljudi koji su se izjasnili kao vjernici smanjio se za 197 tisuća, a njihov udio u ukupnoj populaciji pao je s 94,21 na 92,96 posto.

Katolika je i dalje najviše - 3.697.143 (86,28 posto), no njihov se broj smanjio za više od 200 tisuća, a udio u ukupnom stanovništvu pao je za 1,69 postotaka. Drugu poziciju drže pravoslavci s udjelom od 4,44 posto. Njihov je broj u deset godina sa 195.969 pao na 190.143.

Zanimljivo je kretanje broja ljudi koji se ili ne izjašnjavaju ili im vjeroispovijest nije poznata ili pak eksplicitno navode da su nevjernici, ateisti, agnostici ili skeptici. Na popisu 2001. godine bilo ih je 256 tisuća ili oko 5,7 posto, a prema novom spisku broj je skočio na 301 tisuću ili 7,03 posto.

Kada se izdvoje isključivo nevjernici, ateisti, agnostici i skeptici, u deset je godina njihov udio u ukupnoj populaciji porastao s 2,25 na 4,57 posto. Njihov je broj gotovo dvostruko veći - skočio je s tek nešto manje od sto tisuća 2001. godine na gotovo 196 tisuća 2011. godine.

U Državnom zavodu za statistiku još nisu objavili sve detaljne podatke o vjeroispovijesti pa zasad nije jasno koliko u Hrvatskoj ima, primjerice, rastafarijanaca ili jedi-vitezova.

Detalji su zato stigli za etničku pripadnost. Hrvati su tu, očekivano, i dalje najbrojniji s udjelom od 90,42 posto, što je porast za za 0,8 postotnih poena. Srba ima nešto više od 186 tisuća, što je za 15-ak tisuća manje od 2001. godine. Njihov se udio smanjio s 4,54 na 4,36 posto.

75 Hercegovaca i 50 Primoraca, Jugoslavena gotovo dvostruko više

Među kuriozitetima valja izdvojiti broj Hercegovaca, kojih u Hrvatskoj prema popisu ima tek 75. Dalmatincima se izjasnilo 705, Gorancima 428, Zagorcima 139, Međimurcima 135, Slavoncima 133, a Primorcima 50 popisanih. Naravno, izvjesno je da je najveći dio ljudi koji uistinu jesu iz Hercegovine, Dalmacije, Slavonije itd. kao narodnu pripadnost naveo - Hrvat.

U Istri je regionalna pripadnost najizraženija. U odnosu na prošli popis stanovništva Istrana ima gotovo triput više - 25.491.

U odnosu na 2001. godinu, kada ih je bilo 176, broj Jugoslavena u Hrvatskoj gotovo je udvostručen te ih sada ima 331.

Muslimanima se izjasnilo 7.558 građana, dok se Bošnjacima smatra 31.479. Deset godina ranije Bošnjaka je bilo 20.755, a Muslimana 19.677.

Hrvatska je populacija u deset godina ostarjela za 2,4 godine, a najstarije na popisu bile su dvije žene. U trenutku provođenja popisa imale su 106 godina - jedna je živjela u Sisačko-moslavačkoj, a druga u Šibensko-kninskoj županiji.