U sklopu obilježavanja Dana općine Ljubuški predstavljena je knjiga "Iseljeništvo općine Ljubuški". Iz činjenice da knjiga "Iseljeništvo općine Ljubuški" obrađuje sudbine čak 3.973 Ljubušaka jasno proizlazi zaključak da se tiče svakog žitelja ove hercegovačke općine ma gdje on danas živio.
Upravo je na činjenicu da je postojala potreba da se sakupi i ukoriči obimna građa u prigodnom obraćanju na predstavljanju ukazao Nevenko Barbarić, načelnik općine Ljubuški. To je ujedno bio i razlog što su pristigli Ljubušaci i njihovi gosti u Gradskoj vijećnici u dahu propratili jednoipolsatnu promociju.
Temom "Ljubuške selidbe uzroci i posljedice" program je otvorio mr. Radoslav Dodig, iznoseći niz manje poznatih podataka o Ljubuškom kraju, životu i ljudima. Iseljenički val pospješile su teške gospodarske prilike početkom dvadesetog stoljeća. Mr. Dodig je uz ostalo naveo štrajk duhanara u Ljubuškom 1906. godine, zatim carinski ugovor Austro-Ugarske s Italijom i Francuskom o minimalnim dažbinama na uvoz vina iz tih zemalja što se negativno odrazilo na hercegovačka i dalmatinska vina, pa pojavu filoksere, bolesti vinove loze, 1913… Uglavnom, mijenjale su se države, a problemi usložnjavali. Tako je mr. Dodig citirao Dervu Hadžiomana, narodnog zastupnika iz mostarskog kotara koji je u Skupštini u Beogradu ustvrdio da se duhan "šest puta bolje plaća članovima Radikalne stranke nego HSS"! Pažnju prisutnih zaintrigirao je i podatak o kako je mr Dodig kazao "cro dijaspori". Naime, čak 6.132 građana Hrvatske rođeni su u Ljubuškom kraju, što čini 21 posto žitelja ove općine!
Jedan od autora dr. Božo Skoko u svom je izlaganju uz ostalo primijetio da izvan općine "živi još jedan Ljubuški". Dr. Skoko je uz ostalo kazao da je u razdoblju od 1902. – 1914. samo u SAD iselilo 2240 Ljubušaka. Prema fra Rudolfu Mikuliću prvi je pasoš 1898. godine zatražio Ivan Kežić iz Crvenog Grma. Kako je na osnovu podataka primijetio dr. Skoko iseljenici su početkom prošlog stoljeća bili 10 – 15 cm niži(!) od današnjih Ljubušaka. Uho je zaparao još jedan podatak kojeg je iznio dr. Skoko, prema predratnom popisu od ukupnog broja gastarbajtera u Zapadnoj Europi iz BiH, Ljubušaka je bilo čak 14 posto!
Veliki doprinos u izradi ovog vrijednog dijela dao je dr. Ante Čuvalo koji se nakon desetljeća tuđine vratio u rodni kraj. Dr Čuvalo se posebice ukazao na teret kojeg je podnijela prva generacija iseljenika.
"Ta je generacija podnijela teške muke radeći u tvornicama, rudnicima, farmama… Prva generacija gradila je i izgradila Ameriku", kazao je dr Čuvalo ističući da je u cementarama tri mala gradića u državi New York radilo čak preko 700 Ljubušaka!
Nakon mora podataka kojeg su iznijeli njegovi prethodnici, a koji su zbog obiteljskih sudbina dirnuli slušateljstvo glavni urednik Jure Rupčić Ivanov zahvalio se brojnim suradnicima, te darovateljima. Rupčić je uz ostalo istaknuo da je rad na knjizi koja na 592 stranice opisuje skoro jedno i pol stoljetnu povijest Ljubuškog, trajao tri godine. Inače, proces iseljavanja započeli su ljubuški Bošnjaci nakon dolaska austrougarske vlasti, u Tursku.
U programu su sudjelovali duo Ivan Majić i Davor Franić, te gangašice HKD "Sveti Ante", a respored večeri je uspješno vodila mlada Anamarija Nosić.
Zastupnik Argentinac hercegovački zet
Iznenađenje za okupljene bilo je i obraćanje Davora Štira zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, rođenog u Argentini. Uz čestitke na urađenom zastupnik Štir se zahvalio u ime dijaspore, uz put otkrivajući da je otac njegove supruge podrijetlom iz Hercegovine, Vlaho iz Mostara, a možda nekoć prije iz Cerna.
