Političke stranke na sudu zbog dugova

Vodeće stranke u Bosni i Hercegovini često izbjegavaju platiti račune za vodu, grijanje, kirije, televizijsku pretplatu, tiskanje i druge usluge javnih i privatnih poduzeća, kao i institucija vlasti. Iako bi trebale biti primjer urednih platiša, događa se da svoje dugove izmire tek nakon tužbi i sudskih presuda. Čak i tada pojedine firme naplate samo dio duga.

U proteklih 11 godina na sudovima u BiH je vođeno najmanje 158 postupaka protiv osam stranaka, pokazuju podaci koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN).

Najviše tužbi – 33 - podignuto je protiv Stranke demokratske akcije (SDA). Slijede Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) s 25, Srpska demokratska stranka (SDS) s 23, Partija demokratskog progresa (PDP) sa 17, Stranka za BiH sa 16, Socijalistička partija Republike Srpske (SPRS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) sa po 15 i Socijaldemokratska partija (SDP) s 14 tužbi.

Ukupna vrijednost ovih sporova iznosi najmanje 3,3 milijuna KM. Od toga više od dvije trećine otpada na SDS (1.8 milijuna KM), dok su među većim dužnicima SDA (550.000 KM) i Stranka za BiH (450.000 KM). Sudovi nisu dostavili vrijednost tužbenog zahtjeva u 66 sporova.

Najčešće tužbe zbog komunalija

Stranke su najčešće tužene zbog neplaćanja komunalnih usluga, troškova tiskanja izbornih materijala te zbog kirija za poslovne prostore.

Predstavnici stranaka s kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da je čest problem što stranke nemaju centraliziran financijski sustav, a time ni stalnu kontrolu nad troškovima svojih ogranaka. Također, događa se da stranke nemaju dovoljno novca za sve obveze.

"Zaista je nedopustivo i nije dobro da stranke koje se financiraju iz proračuna imaju solidne prihode (…) stvaraju obveze koje ne mogu izvršiti", kaže Salem Halilović, član Predsjedništva Stranke za BiH, koja je po visini duga na trećem mjestu.

Petina tužbi je pokrenuta zbog neplaćanja računa manjih od 500 KM.
Tako je BH Telecom u srpnju 2005. godine tužio Općinski odbor SDA Cazin zbog duga od 18 KM. Dug je izmiren tek nakon tužbe ove javne kompanije.

Najviši dug 96.753 KM

Najmanje 105 tužbi protiv stranaka pokrenule su državne institucije i poduzeća.

Vrijednost najveće tužbe koju je državna firma podigla protiv jedne stranke je 96.753 KM. Tužbu je 2000. godine podigla firma Hidrogradnja Pale protiv SDS-a zbog neplaćanja duga za iznajmljivanje poslovnog prostora na Palama te smještaja i ishrane u hotelu na Jahorini.

Nakon što je Okružni sud Istočno Sarajevo poništio prvostupanjsku presudu Osnovnog suda Sokolac, po kojoj je stranka morala vratiti dug s kamatama, postupak je vraćen na Osnovni sud. Dug je nakon nagodbe izmiren 2005. godine.

Pravobraniteljstvo Federacije BiH podiglo je u ožujku 2010. godine tužbu protiv SDA zbog naplate 54.280 KM duga za rentu i režije za razdoblje od kolovoza 2008. godine do prosinca 2009. godine. SDA je od Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH iznajmila poslovni prostor od 328 četvornih metara na adresi Maršala Tita 9a u Sarajevu.

Neplaćanje tv-pretplate

Amir Zukić, glavni tajnik SDA, kaže da stranka koristi prostorije manje površine nego je propisano ugovorom, te da zato ne žele platiti puni iznos, i da nije poznato ko je vlasnik prostorija. Sudski postupak je još u toku.

Zbog neplaćanja najamnine za prostore na istoj adresi, stručna služba je pokrenula postupak i protiv još četiri manje stranke. Do sada je presuđeno samo u slučaju Liberalno-demokratske stranke koja mora platiti dug od blizu 50.000 KM.

Zbog neplaćanja RTV pristojbe, vodećih osam stranka je tuženo 38 puta. Najveći broj tužbi po ovom osnovu (18) ima SNSD.

Iako u izbornim godinama stranke za kampanje troše mnogo novca, nerijetko ostaju dužne tiskarama i drugim firmama koje im izrađuju predizborne materijale. Zbog neplaćanja usluga u predizbornoj kampanji SDA i Stranka za BiH su tužene po pet, a SDS tri puta.

Silajdžić ne plaća tiskare

Najveći dug tiskarama – od preko 420.000 KM - napravila je Stranka za BiH. Privatna firma Birograf iz Sarajeva ih je, pored ostalih firmi, zbog neplaćanja isporučenog reklamnog materijala za izbore 2002. godine tužila za iznos od 376.000 KM,. Slučaj je okončan 2004. godine nagodbom, nakon čega je stranka platila 200.000 KM.

Novinar CIN-a je pokušao stupiti u kontakt s vlasnicima Birografa. Iako nikad nije brisana iz Registra samostalnih zanatskih radnji, firma se ne nalazi ni na jednoj od prijavljenih adresa.

"U toj euforiji predizborne kampanje, kad ljude uhvati i trema u očekivanju rezultata, onda vjerojatno i financijski razum ode u stranu, pa se ljudi pruže malo više, misle da će imati bolji uspjeh ako više potroše na reklamni materijal", kaže Halilović.

Ovu stranku je 2007. godine tužilo i državno poduzeće Dom štampe iz Zenice zbog blizu 30.000 KM duga za neplaćene izborne materijala od 1998. do 2006. godine.

Nagodbom iz 2009. godine plaćeno je nešto manje od polovine iznosa duga.

Nisu smjeli tužiti

Prema riječima Gorana Bojanovića, pravnika Doma štampe, preostali dio tuženog iznosa nisu mogli ni dobiti, jer prethodna uprava nije podnijela tužbe na vrijeme.

"To je bila neka simbioza politike i onih koji su vodili ove firme, pa pored ostalog i Dom štampe. Nisu smjeli, vjerojatno, ni utužiti…", kaže Bojanović.
Zbog neplaćenih dugovanja firma se nalazi u stečaju.

Privatno poduzeće Europlakat iz Sarajeva tužilo je u decembru 2009. godine SDA za iznos od 300.000 KM, zbog neplaćenog duga za izdavanje reklamnih površina i postavljanje reklamnog materijala tijekom kampanje za Općinske izbore 2008. godine.

Zukić kaže da je SDA izmirila dio duga, ali da se ne slažu s iznosom koji navodi Europlakat. Dodaje da su ranije imali praksu da prolongiraju plaćanje, ali da ih je tužio novi menadžment poduzeća. Nijaz Gracić, direktor Europlakata, nije želio davati izjave - jer je suđenje u tijeku.

Kredit firmi bez zaposlenih

Sabiha Šaćirbegović, vlasnica poduzeća Bigraf iz Bihaća, kaže da stranke tijekom kampanje daju obećanja koja je kasnije teško naplatiti, pogotovo ako ne ostvare planiralani rezultat. Bigrafu su nakon predizbornih kampanja ostajale dužne Stranka za BiH i SDA. SDA je platila dug nakon tužbe.

Mada u likvidaciji, Privredna banka Istočno Sarajevo već šest godina vodi sudsku bitku sa SDS-om oko povrata duga od 400.000 KM, te za 1,2 milijuna KM kamata za kredit, uzet uoči izbora 1998. godine.

Osnovni sud u Istočnom Sarajevu utvrdio je u studenom 2005. godine da je ova banka dala kredit firmi DP Spekta, čiji je osnivač SDS. Ova firma nije imala imovinu, zaposlene ni svoje urede. Prema presudi, kredit je podignut kako bi se financirala predizborna kampanja stranke.

Presudu je potvrdio Okružni sud u Istočnom Sarajevu u veljači 2006. godine.

Dragan Ćuzulan, sekretar SDS-a, kaže da je stranka tada uplatila dva milijuna KM: "Bili smo pod prijetnjom blokade računa."

Stranka se kasnije žalila Vrhovnom sudu RS-a koji je u studenom 2008. godine poništio ranije presude, uz obrazloženje da je tada važio raniji zakon po kojem za obveze poduzeća odgovaraju upravni i izvršni odbor, a ne osnivač poduzeća - SDS.

Predmet je trenutno, po zahtjevu Privredne banke Istočno Sarajevo, u apelacijskom postupku pred Ustavnim sudom BiH.

cin.ba

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari