Pljačka stoljeća pala u zaborav

U BiH jedino veliki pljačkaš je uspješan pljačkaš. Opljačkati bankomat i "dignuti" nekom nesretniku 500 do 1 000 KM opasnije je nego opljačkati 5,5 milijuna eura i pri tom zapaliti dva do tri vozila, raketnim bacačem i automatskim puškama prijetiti zaštitarima.

I sve to na jako prometnoj dionici puta Privalj-Grude, u mjestu Dužice, odnosno, putnom pravcu Mostar – Grude i tek dva dana, nakon što su se održali Opći izbori u BiH. Ova pljačka, nazvana najvećom pljačkom u povijesti BiH, polako je pala u zaborav. Nema sumnje da su njen scenarij izveli profesionalci, nikako "mladi i nadobudni maloljetnici, željni dobre zabave". Ali, dignuti oko 10 milijuna maraka i jednostavno odšetati, zaista je 'školski primjer' za uspješno izvedenu pljačku, a talent počinitelja na razini je svjetskih lopova.

"Hvala lijepa, bili ste dobri, ostanite ležati na cesti"

"Molim vas napustite vozila, ovo je pljačka", bile su prijeteće riječi uljudnog razbojnika tog 05. listopada, nakon što se blindiranom vozilu zaštitarske tvrtke banjolučkog Sector Securityja sa skoro 5,5 milijuna eura UniCredit banke te vozilu pratnje, na putu ispriječio hyundai i kombi. Pljačkaši su uklonili i svaku mogućnost odstupnice, udarivši roverom slovenskih oznaka u zadnji dio pratećeg vozila. Sve pojedinosti ovog, do sada, savršenog kriminalnog čina, javnosti su manje više poznate. Tri vozila su zapaljena, a razbojnici su dali petama vjetra na makadamskom putu prema mjestu Buhovo koje daje mnoge mogućnosti bjekstva – za Bosnu i Mostar, Čitluk, Ljubuški, Široki Brijeg.

"Hvala lijepa, bili ste dobri, ostanite ležati na cesti", ovim riječima ispratili su zaštitare banjolučke zaštitarske tvrtke – prizor koji bi, toliko ozbiljan u zbilji, u nekom filmu bio komičan. Novac namijenjen za trezor članice UniCredit grupe u Imotskom, a kojeg su trebali na granici preuzeti zaštitari agencije 'Sokol Marić', nikada nije stigao na svoje odredište, ostale su samo teške kovanice. Razbojnici su pokazali profesionalnost jer ništa nisu prepustili slučaju, organiziranost, preciznost u planiranju cijele akcije, kao i vještinu baratanja eksplozivom i oružjem.

Ovakva jedna akcija planira se mjesecima, morali su imati i dobar izvor u samoj blizini banke, osigurati praćenje novca, bilo GPS-om ili jednostavno ga prateći, a sve vrijeme održavati međusobnu komunikaciju, kako bi bili upoznati s trenutnom lokacijom praćenih vozila. Paljenje vozila pokazuje da nisu željeli riskirati pronalaženje bilo kakvih tragova. Morala je biti izvedena brzo, jer se radilo o frekventnoj prometnici – svako neželjeno vozilo moglo je biti dodatni problem. Zaštitari su, ograničeni zakonskim regulama, pokazali da su samo puki statisti, a svi nisu nosili naoružanje. Banka je osigurala cijeli iznos, ali nije poduzela dodatne mjere zaštite na tako veliku svotu, napr. specijalnu tintu, koja se aktivira u kovčegu ukoliko se pokuša nasilno otvoriti. Novac nije bio obilježen, tako da mu je nemoguće ući u trag.

BH ceste – rudnik 'love' za pljačkaše

Druga i značajna poveznica s ovom pljačkom je i ona od početka studenog 2009., kada su u mjestu Kruševo zaštitari iste kuće ostali bez 742.300 KM od Hrvatske pošte Mostar. Ovaj niz počine pljačkom od kraja rujna 2008., kada je u Čapljini također opljačkano oko 300 000 KM novca, također od Hrvatske pošte Mostar. Obje ove pljačke dogodile su se u jutarnjim satima, oko 08.00 sati, a 'kapitalac' od oko 10 milijuna KM dogodio se u pol bijela dana, odmah nakon 11 sati. Čak se i sumnja da se radi o istoj 'razbojničkoj postavi'.

"Opljačkani novac nije lako samo tako sakriti. Pljačkaš se opusti i počne trošiti novac na skupe stvari, vozila itd. Moguće je da se radi o pljački iz osobnog koristoljublja, a moguće je da je u pitanju i nešto drugo, cijela sprega kriminalne organizacije u postizanju određenog cilja", ocjenjuje jedan policijski stručnjak, koji nije želio isticanje njegovog imena u javnosti.

Samo ove tri pljačke skoro su polovica opljačkanog novca u posljednjih 10 godina. Prema informacijama iz Federalnog MUP-a, na prometnicama u BiH, u posljednjih 10 godina, opljačkano je 27 milijuna KM. Pljačkašima pogoduje i zakonska 'uređenost', jer su se sve ove pljačke dogodile nakon donošenja Zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine, te prijevoz novca povjeren zaštitarskim agencijama.

U istragu oko nestalih 5,5 milijuna eura uključena je i SIPA, kako i MUP-ovi BiH i Hrvatske, ali i obavještajne agencije, a saslušano je na desetine sumnjivaca. Prema riječima Anine Cvitanović, glasnogovornice UniCredit banke, novih saznanja o cijelom događaju u banci nemaju i sve su prepustili policiji. Iz policije neslužbeno tvrde da "itekako rade na slučaju", te da "iako se o njoj ne piše, to ne znači da istraga nije u tijeku".