Zašto u Hercegovini ne funkcionira koalicija dva HDZ-a?

Zbog čega ni gotovo osam mjeseci nakon izbora nema nove vlasti na razini BiH sukladno izbornim rezultatima, i kako je formirana vlast u Federaciji BiH, koju ne priznaju ni Hrvati ni Srbi, manje više je poznato. No, što je uzrok paralize u uspostavi vlasti u tri hercegovačke županije Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohrecgeovačkoj i Hercegbosanskoj o tome nije bilo ozbiljnih analiza.

Javnosti, posebice hrvatskoj, teško je shvatljivo, kako to da dva HDZ-a, koji su čvrstim koaliranjem na nacionalnoj razini, bezuspiješno nastojali zaustaviti dekonstituiranje Hrvata u F BiH i još uvijek nastoje na razini BiH, u gotovo stopostotno hrvatskoj, Zapadnohercegovačkoj i, većinski hrvatskoj, Hercegbosanskoj županiji nisu u stanju postići dogovor o formiranju vlasti.

Površne analize sugeriraju kako razlozi leže u međusobnim animozitetima dužnosnika na nižim razinama iz vremena dok je jedan HDZ bio u vlasti a drugi u oporbi, koji su se godinama taložili, borbi za fotelje i vlastite interese i nedostatku svijesti o važnosti održanja koalicije dva HDZ-a za očuvanje hrvatske suverenosti u BiH.

Kako onda objasniti da su dva HDZ-a u Posavini zaboravili stare svađe i neprijateljstva, koja su bila izraženija nego u Hercegovini i relativno lako postigli dogovor o formiranju vlade. Županijski odbori dva HDZ-a, također, su bez puno promišljanja "zbili redove" i u Središnjoj Bosni, kada su osjetili namjeru Platformaša da i u toj županiji primjene federalni scenarij i bez puno dvoumljenja potpisali koaliciju. Zašto, onda, tamo gdje nema opasnosti od majorizacije stvar ne funkcionra? Da li samo zato, što nema te opasnosti?

Javnost ima dojam kako problem nije u vrhu dviju stranaka, već u stranačkim dužnosnicima na terenu koji su se "oteli kontroli" Čovića i Ljubića. Na prvi pogled to tako izgleda, no, premda zvuči paradoksalno uzrok problema nisu niže razine već "nakrivo nasađeni", nepisani dio sporazuma između Čovića i Ljubića.

Naime, osim u javnosti poznatih odredbi koalicijskom sporazuma koji previđa zalaganje za federalnu jedinicu s hrvatskom većinom i promjenu izbornog zakona "dva oka u glavi" dogovorili su, ali objavili nisu nešto što ne korespondira s izbornim rezultatima dviju stranaka u Zapadnohercegovačkoj županiji i Herceg-bosanskoj županiji. Čović je, naime obećao Ljubiću tri ministarska mjesta u Vladi Zapadno-hercegovačke županije, iako HDZ BiH ima potrebnu nadpolovičnu većinu u županijskoj skupštini da sam formira vladu. Čović je Ljubiću obećao i mjesto premijera u jednoj od županija s hrvatskom većinom, ispostavilo se da je to "najbezbolnije" ostvariti u HBŽ. To je bila dio "cijene" koju je Čović obećao platiti Ljubiću za koaliranje dviju stranaka, u spriječavanju "zaobilaženje većinske izborne volje hrvatskih birača".

Da bi ispunio obećanje svog stranačkog šefa zapadnohercegovački premijer Zdenko Ćosić sada bi trebao reći trojici ministara iz svoje stranke da napuste ministarske pozicije, da bi na njihova mjesta sjeli kadrovi "Devedesetke", koju je HDZ BiH pobjedio na izborima u toj županiji. On to može napraviti, ali tada riskira izgubiti potporu u županijskoj skupštini zastupnika svoje stranke.

U Herceg-bosanskoj županiji, gdje je HDZ BiH s osvojenih 7 zastupničkih manada pobjedio "Devedesetku", koja u županijskoj skupštini ima 4 zastupnika, trebao bi iznevjeriti birače i premijersku poziciju prepustiti stranci koja je izgubila izbore "za rad viših nacionalnih interesa". Posljedica takve naopake logike je produbljivanje jaza između dviju stranaka, međusobne svađe i optužbe na županijskoj razini i nemogućnost Čovića i Ljubića da sprovedu dogovor na terenu.

Sukladno dogovoru Čović- Ljubić, ŽO HDZ 1990 kandidirao je Nedjeljka Rimca za županijskog premijera, no županijski odbor starijeg HDZ ne može prihvatiti da premijer bude onaj kojeg su pobjedili na izborima, a Rimac ljut što ga HDZ BiH neće potpisuje koalicijski sporazum sa strankama koje su sudjelovale u dekonstituiranju Hrvata u FBiH i Srednje-bosanskoj županiji. No, za takav potez nema podršku zastupnika "Devedesetka" u županijskoj skupštini. Oni ga podržavaju, ali u koaliranju s HDZ BiH, a ne s Platformašima. Zastupnik HSP u HBŽ Josip Perić danas najavljuje kako će Platformaši tražiti od (svog) visokog predstavnika da se vlast, umjesto dvotrećinskom, formira nadpolovičnom većinom, najavljujući primjenu federalnog scenarija i u Hercegbosanskoj županiji. Ne bi bilo ništa neobično da niski Inzko udovolji želji Platformaša.

Ukoliko žele sačuvati koaliciju i zaustaviti prokletstvo koje se nadvilo nad najmalobrojnijim narodom, Čović i Ljubić, čini se, morat će redefinirati svoj nepisani sporazum i uskladiti ga s izbornim rezulatatima dviju stranaka u ZHŽ i HBŽ. U ZHŽ gdje HDZ BiH može sam formirati vlast,"Devedesetka" nema što tražiti. Hoće li nekom od kadrova HDZ 1990 i HDZ BiH dati neku poziciju u županijskoj Vladi, nekoj agenciji ili zavodu, to treba biti stvar dobre volje pobjedničke stranke.

U HBŽ, politička logika i korektnost nalažu, omjer ministarskih pozicija u vlasti treba biti sukladan omjeru zastupničkih mandata gdje HDZ BiH ima 7 , a HDZ 1990 4 zastupnika. Kao stranci s najviše ruku u županijskoj skupštini, HDZ BiH treba pripasti i mjesto premijera, jer to je izborna volja birača, koja se ne smije ignorirati. Koalicijski sporazumi ne mogu se održati bez obzira što je Čovićevo i Ljubićevo partnerstvo "čvrsto kao beton", ako ne slijedi "političku logiku", i tu ne pomažu ni njihovi autoriteti, ni pozivanje na zbijanje nacionalnih redova. Što više, naopaka logika nepisanog dijela koalicijskoh sporazuma Čoviću i Ljubiću prijeti da im se vrati kao bumerang.

Paraliza vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, drugačije je prirode. SDP i SDA u ovoj županiji htijeli bi podjeliti vlast s dva HDZ-a. Istovremeno imaju i plan B za čiju im provedbu treba intervencija njihovog predstavnika Inzka. Platformaši, naime, kao i u Srednje-bosanskoj županiji, u HNŽ smjeraju uz pomoć SBB i SBiH formirati vlast bez dva HDZ-a, no kako im za dvotrećinsku većinu nedostaju dva glasa, namjeravaju "izvršiti pritisak" na visokog predstavnika, da svojom odlukom ili naknadnom suspenzijom dozvoli formiranje vlade nadpolovičnom većinom, kako bi "spriječio kaos" i kako "građani ne bi bili taoci opstrukcija dva HDZ-a".

Scenarij o "spriječavanja Triplolija" Lagumdžiji je kao izlika za puč i njegovo naknadno legaliziranje nezakonito uspostavljene vlasti Inzkovom suspenzije odluka SIP-a, već "upalio" pri formiranje Federalne vlade bez predstavnika Hrvata, pa samo naivni mogu vjerovati, da je nemoguća repriza tog filma u HNŽ-u.

HDZ BiH s HDZ 1990, u HNŽ pak, planiraju napraviti vlast bez SDP-a, sa SDA, SBB i S BiH, kako bi "kaznili" SDP kao "kolovođu" majorizacije Hrvata u SBŽ i F BiH. Navodno su predsjednik ŽO HDZ BiH Denis Lasić i predsjednik KO SDA Salko Sokolović dogovorili koaliciju u ovoj županiji. Sokolović, međutim, nema podršku SDA-ovih zastupnika u županijskoj skupštini za koaliciju s dva HDZ-a, a bez SDP-a, dok SBB i SBiH nemaju ništa protiv ovakve koalicije, ako su za nju i zastupnici SDA, a nisu. ŽO HDZ 1990 u ovoj županiji, kako saznajemo, ne želi, pak, vlast po svaku cijenu. Traži od svog koalicijskog partera HDZ BiH definiranje "minimuma nacionalnih interesa" ispod kojeg se neće ići, a to je rješavanje statusa i financiranje Hercegovačke radio-televizije, kulturnih institucija, prioritetno Hrvatskog narodnog kazališta, te početak rada Doma za invalidne osobe u Stocu. Ne bude li dogovora s HDZ BiH o tome, navodno, ići će u oporbu.

Milan Šutalo [ dnevnik.ba ]

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari