Kako bošnjački nastavni Plan i program u BiH povijest proučava od dolaska Osmanlija?

Jedan od sudionika sastanka hrvatskih ministara obrazovanja, znanosti, kulture i športa, koji je održan ovog utorka u Širokom Brijegu bio je i Ante Bunoza, predsjednik povjerenstva za razrednu nastavu u ZHŽ. On je ustvrdio da će se za točno 14 dana u Klobuku kod Ljubuškog biti održan važan sastanak kojem će nazočiti i sam županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa Vjekoslav Čamber, ali i druge istaknute osobe koje će razmatrati određene detalje vezane za školstvo u ovoj županiji, pa i šire, a kao što su satnica i određene nastavne jedinice. „Malo ćemo analizirati određene stvari, revidirati što se to treba izbaciti, što eventualno dopuniti ili koliki je optimum sati za pojedini nastavni predmet, jer postoji određen fond sati. Sve ovisi o našem dogovoru“ – kazao je Bunoza. Bunoza je za naš portal naveo niz zanimljivih razlika do kojih dolazi između hrvatskog i bošnjačkog nastavnog plana i programa za devetogodišnje obrazovanje.



„Naši federalni partneri se glede plana i programa za 5. razred nisu pridržavali jezgre iz 2003. godine pošto su prolongirali i samu satnicu. Opterećenost učenika je bila veća nego što je bilo dogovoreno, a to se kosi s pedagoškim standardima. Mi smo se pak u cijelosti držali pedagoških mjera i standarda HNOS-a i naš plan i program su gotovo u cijelosti prilagođeni HNOS-u“ – dodao je Bunoza.



Naš sugovornik je nadalje naveo kako su hrvatski književnici vrlo malo zastupljeni u udžbenicima, te kako se izdvajaju tematske cjeline koje u sebi i nemaju previše tog odgojnog i obrazovnog, kao ni funkcionalne zadaće.



„Oni su u planu i programu po bošnjačkom jeziku stavljali pisce po nekom svom nahođenju. Mi Hrvati imamo pravo u udžbenike stavljati one pisce za koje smatramo da mogu biti stvarni prezenti. U udžbeniku za 5. razred tako imamo svega dva hrvatska pisca što je zabrinjavajuće. Radio sam jednu analizu i zaključio da oni nisu ispoštovali te naše dogovore iz 2003. godine“ – tvrdi Ante Bunoza.



Hrvatski pisci su istina stavljeni u lektire, međutim kako kaže Bunoza, to nije to!



„Živimo vrijeme u kojem djeca žele lako da se snađu, pa idu na internet i prepisuju, odnosno skeniraju lektire s interneta. Dakle, nemaju ovu zadaću koju treba da ima jedan tekst. Oni su to očito ciljano napravili stavljajući hrvatske pisce, koji imaju svoju težinu, u lektire“ – iznio je Bunoza nekolicinu uistinu zanimljivih detalja u izjavi za ABCPortal.info.



Kako dodaje, razradio je i cjelinu dolaska Hrvata na ove prostore, prije svega nacionalno obilježje, dok Bošnjaci kreću od Osmanlijskog carstva pa nadalje.



„To nije i ne može biti razumljivo za djecu te dobi. Mi smo točno prilagodili da djeca znaju što je Hrvat, što nacija, što nacionalnost, što jezik, kultura hrvatskog bića, te odakle su Hrvati došli. Hrvatski ministri u BiH to trebaju imati na umu i na taj način braniti stavove Hrvata“ – zaključio je Bunoza.

ABCportal.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari