Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli...

Iako se odavno priča o hrvatskoj federalnoj jedinici unutar Bosne i Hercegovine, što je cilj i potreba hrvatskog naroda u toj zemlji, hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli o razgraničenju moguće hrvatske federalne jedinice sa Bošnjacima odnosno Srbima.

O razgraničenju sa ostala dva naroda, ništa se konkretno ne spominje.

Tako se u dva dokumenta (Kreševska deklaracija, HDZ BiH - Načela ustava BiH) donešena od političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini spominje kako bi Bosna i Hercegovina trebala biti federalna država, koja bi se sastojala od 4 četiri federalne jedinice i jedinica lokalne samouprave (općina).

Četvrta federalna jedinica trebao bi biti distrikt Sarajevo. Srednja razina vlasti bi se uspostavlja na temelju: povijesnih, etničkih, zemljopisnih, gospodarskih, prometnih i drugih bitnih kriterija uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta pojedinih ustrojbenih jedinica. Zapravo, mnogo više od svih političara je učinila Altenrativna Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Prema toj alternativnoj vladi, osnovanoj od strane nevladine organizacije Croatia Libertas, hrvatska federalna jedinica u Bosni i Hercegovini bi obuhvaćala dijelove Bosne i Hercegovine, koje su Hrvati držali na dan potpisivanja Daytonskoga sporazuma.

Teritorijalno razgraničenje sa ostala dva naroda

Osnovni problem pri mogućoj uspostavi hrvatske federalne jedinice svakako će biti teritorijalno razgraničenje s ostale dvije federalne jedinice odnosno sa ostala dva naroda.

Kada je riječ o razgraničenju sa srpskom federalnom jedinicom, između Hrvata i Srba javljaju se dva problema. Prvo pitanje Bosanske Posavine: općine Bosanski Brod i Vukosavlje te veći dijelovi općina Derventa, Modriča, Bosanski Šamac zajedno sa istoimenim gradovima i manji dio općine Doboj, koje je postalo simbolom stradanja i progona Hrvata tijekom protekloga rata, zajedno sa općinama Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac bi ušle u sastav hrvatske federalne jedinice. Iako se srpska strana u BiH oštro suprotstavlja takvoj mogućnosti ako uistinu želi federalizaciju BiH, pitanje Bosanske Posavine u kojoj je srpski narod bio manjinski u odnosu prvo na Hrvate, pa onda na Bošnjake, neizostavno je. Samim time, s druge strane, srpska politika imala bi legitimno pravo na Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč, čime se zatvaraju problemi oko razgraničenja između hrvatske i srpske federalne jedinice.

Razgraničenje Hrvata i Bošnjaka puno je složenije jer su ta dva naroda u etničkom smislu izmiješana u središnjoj Bosni, te sjevernoj i središnjoj Hercegovini. Sporne bošnjačko-hrvatske točke razgraničenja jednake su prvim crtama bojišnice tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba. Danas je, na sreću, oružje utihnulo, no političke trzavice i problemi su i daljnje bolne točke u odnosima Hrvata i Bošnjaka. Mostar bi se mogao pokazati kao najkompliciranije i najkrupnije pitanje razgraničenja, jer Bošnjaci koji žive u istočnom djelu Mostara nikada neće pristati živjeti u hrvatskoj federalnoj jedinici. Samim time otvara se pitanje reorganizacije Mostara u nekoliko općina koje bi pripadale hrvatskoj i bošnjačkoj federalnoj jedinici, s time da kao jedinstven grad Mostar i dalje može funkcionirati. Problemi bi se mogli pojaviti i u općini Uskoplje, koja je također tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba doživjela velika stradanja. Tu bi rješenje moglo biti ono koje se zateklo potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, kao što je to slučaj s općinama Kiseljak, Kreševo, Vitez, Novi Travnik, Busovača te dijelovima općina Fojnica, Travnik i Jablanica. Hrvati su na kraju bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, držali gradove Kiseljak, Kreševo, Vitez, Novi Travnik i Busovača zajedno sa većim naseljenim dijelovima istoimenih općina. Osim gore navedenih, HVO je na kraju bošnjačko-hrvatskog sukoba držao zapadni dio općine Jablanica (koji obuhvaća gotovo pola te općine), istočni dio općine Fojnica i manji, južni dio općine Travnik. U hrvatsku federalnu jedinicu bila bi uključena i veći dio općine Žepče (čiji današnji teritroij odgovara području koje je HVO držao na području prijeratnih općina Žepče, Maglaj i Zavidovići) zajedno sa istoimenim gradom, koji je na kraju rata držao HVO te mala enklava Usora, koja se tijekom rata uspjela obraniti od agresora. Isti princip mogao bi se odnositi i na Jajce i Dobretići, općine koje je oslobodio HVO, a u kojim većinu čine Hrvati, kao i dio općine Vareš, koji je ostao pod kontrolom HVO-a nakon pada grada Vareša te područja koja su Hrvati držali u općini Brčko na kraju rata. U hrvatsku federalnu jedinicu, osim gore navedenih općina, bi ušlo 14 općina s hrvatskom većinom koje čine kompaktno područje koje se proteže od Kupresa na sjeverozapadu, do Ravnog na jugoistoku zemlje: Kupres, Livno, Tomislavgrad, Prozor-Rama, Posušje, Grude, Široki Brijeg, zapadni, jugozapadni i južni dijelovi općine Mostar zajedno sa zapadnim dijelom grada Mostara, Čitluk, Ljubuški, Čapljina, Stolac, Neum, Ravno. Prilikom ovakvog razgraničenja sa Bošnjacima, izvan hrvatskog područja bi ostala neka izrazito hrvatska područja na kojima su Hrvati Bosne i Hercegovine do 1991. bili većina, a bili su prognani tijekom rata, no to ne bi bio problem jer se to ne bi osjetilo u svakodnevnom životu prosječnog Hrvata, koji živi na tim područjima.

Rezultati dobiveni dobivanjem hrvatske federalne jedinice u Bosni i Hercegovini

Ukoliko dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, bosanskohercegovački Hrvati vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje Hrvata na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na hrvatski jezik u prosvjeti i dr. Po procjenama vrhunskih ekonomskih stručnjaka, za 13 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvati su izgubili 4,5 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno uplatili su za taj iznos više u proračun Federacije BiH nego što je proračunom vraćeno na ta ista područja. Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se Hrvati niti mogu, niti žele izdvajati iz BiH. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje Hrvatskoj nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.

mapa

Spekulativne granice hrvatske federalne jedinice (plava) u Bosni i Hercegovini, dobivene sa objašnjenim razgraničenjem u gornjem tekstu sa bošnjačkom (zelena) i srpskom (crvena) federalnom jedinicom u Bosni i Hercegovini

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari