Dogodilo se ono čega su se svi u redovima hrvatskih stranaka najviše bojali - Željko Komšić potukao je do nogu sve ostale hrvatske kandidate, no ono što najviše zabrinjava jest broj birača koji su dali svoj glas kandidatu SDP-a.
Naime, brojka od 315 tisuća glasova koje je Komšić osvojio zaprepastila je sve, a ne samo političke čelnike iz reda hrvatskih stranaka koji su očekivali barem upola manju razliku u glasovima. Sve ovo pokazuje, moglo se čuti jučer nakon zbrajanja svih dojmova, kako su Hrvati zaista postali marginalan politički čimbenik koji nije u stanju izabrati svoje legitimne predstavnike u ključnu državnu instituciju, ali je istodobno i zaključeno da i u slučaju da su Hrvati imali jednog kandidata stvari ne bi bile drukčije.
Nikakve šanse
Pojedini politički analitičari upozoravaju kako je sada postalo jasno da se neke stvari u državi moraju mijenjati, prvenstveno ustavno rješenje koje određuje način biranja članova Predsjedništva.
Iako bi se možda iz broja glasova koje je Komšić dobio moglo zaključiti da je za njega glasovao i određeni broj Hrvata, a ne samo Bošnjaci, politički analitičari ipak misle kako se u najvećem broju slučajeva ipak radi o bošnjačkim glasovima. Govoreći o situaciji u kojoj jednom narodu drugi narod bira predsjednika, i to samo jer ima većinu, potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara upozorio je kako bi se Komšića vrlo lako moglo "zaobići" da su kojim slučajem usvojene ustavne promjene iz travnja 2006. Tada bi se uveo neizravan način glasovanja u kojem većina ne bi igrala nikakvu ulogu te bi Hrvati uvijek mogli računati na svog člana Predsjedništva.
"Moguće je da živimo sa susjedima koji ne žele dobro BiH te koji žele birati sve predstavnike drugih naroda. Ovaj su put to pokazali na najočitiji način, upozorio je Čavara, koji misli kako je sada jasno kakvu budućnost BiH vide neki. No, ovo je istodobno i poruka Hrvatima", tvrdi Čavara, ali i drugima da ovakva BiH nije moguća te da se nešto pod hitno mora mijenjati.
Ima li smisla
I dok i dalje traje oporavak od šoka koji je zadesio hrvatsku političku scenu u BiH, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž pokušava objasniti javnosti kako Hrvati i sa zajedničkim kandidatom ne bi imali šanse protiv Komšića, što je samo dodatni argument za nužnost što skorijih ustavnih promjena u zemlji.
A ta ista zemlja s ovakvim uređenjem nema prevelikog smisla, slaže se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te se pita kako nastaviti mandat u iduće četiri godine kada će brojniji narod uvijek imati mogućnost u ime Hrvata donositi odluke.
"Žao mi je što bošnjački narod nije prepoznao poruku hrvatskog naroda i što je dopustio sebi da brutalnom većinom bira hrvatskog člana Predsjedništva BiH", poručio je Čović.
Shvaćam Hrvate
No, čini se kako i Bošnjaci polako počinju shvaćati što je to učinjeno Hrvatima. Naime, potpredsjednik SDA Adil Osmanović priznaje kako je simptomatično da Željko Komšić kao kandidat iz reda hrvatskog naroda osvoji više glasova od Bakira Izetbegovića, iako je poznato da su Hrvati u prilično izraženoj manjini u Federaciji.
"Kad čovjek pogleda, mora se začuditi. No, takav nam je Ustav, takav je Izborni zakon i to nitko ne može osporiti, naglasio je Osmanović, koji tvrdi da može zamisliti kako se trenutačno Hrvati osjećaju."
Ipak, upozorava kako se slična situacija mogla dogoditi u RS-u, jer je moguće da Srbi kao većina izaberu oba potpredsjednika ovog entiteta, ali mu je čudno da HDZ BiH i ostale hrvatske stranke vrlo malo spominju takvu mogućnost.
Premoćna pobjeda
Komšić je nakon prebrojavanja više od 90 posto biračkih mjesta osvojio do sada nezamislivih 315 tisuća glasova. Istodobno, najbliža mu je kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto s nešto više od 100 tisuća glasova, dok je slijede Martin Raguž s 55 te Jerko Ivanković Lijanović s 42 tisuće glasova.
