Stanko Primorac Ćane: Oluja je zaustavila rat u BiH

Stanko Primorac Ćane, zastupnik HSP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nekadašnji zapovjednik HOS-a u Ljubuškom za naš list govori o vojno-redarstvenoj akciji Oluji i političkom odnosu Dalmacije i Hercegovine te BiH i Hrvatske.

U povodu 15. obljetnice vojnoredarstvene akcije Oluja vi organizirate specijalni program?

"- Točno, mi u HSP-u BiH itekako se dobro sjećamo ovih događaja i vremena, a posebice Oluje i Bljeska, briljantnih vojnih akcija kojima je oslobođena Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina. Naše izaslanstvo na čelu s Ivanom Pavlovićem, dopredsjednikom HSP-a BiH, Petrom Milićem, predsjednikom Glavnog stana HSP-a BiH i Viktorom Kvesićem, ministrom za pitanja branitelja ZHŽ-a, posjetilo je tvrđavu Knin. Također, Milić je kao mostarski pjesnik predstavio petu knjigu 'Otajstvo slobode' u prostorijama Veleučilišta Marka Marulića u Kninu. U srijedu (4. kolovoza) ultramaratonac Aleksandar Aco Golo, u organizaciji Hrvatske koalicije HDZ 1990.–HSP BiH, kreće na maraton od Mostara do Knina u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, odnosno 15. godišnjice akcije Oluja. Polazak je planiran za 9 sati s Trga hrvatskih velikana u Mostaru, a dolazak na kninsku Tvrđavu očekuje se dan poslije. Dan kasnije, 6. kolovoza, Politička akademija dr. Ante Starčevića održat će okrugli stol o temi: 'Oslobodilačka operacija Oluja – 15 godina poslije' u hotelu 'Kupres' na Kupresu s početkom u 9.30 sati. Na kraju u petak, 6. kolovoza malonogometna ekipa HSP-a BiH odigrat će utakmicu protiv ekipe Novinara u 19 sati, a nakon utakmice bit će upriličeno druženje sudionika."

Potrudili ste se oko obilježavanja ove obljetnice?

"- Mislimo da takvi događaji zaslužuju obilježavanje i premda bi neki voljeli da se to uopće ne spominje, mi se sjećamo tih herojskih vremena. Također pratimo i druge događaje koji su obilježili noviju povijest hrvatskog naroda kako u Hrvatskoj, tako i u BiH. Hrvatski narod se branio zajednički i u Dalmaciji i u Hercegovini kao i u središnjoj Bosni, Posavini, Slavoniji i Zagorju, jednostavno nije bilo podjela."

Danas su izražene podjele i kako gledate na odnos službenog Zagreba prema Hrvatima u BiH?

"- Činjenica je da danas postoje dvije države u kojima žive Hrvati i da je granica podijelila područja na kojima i s jedne i druge granice živi isti narod. Politika iz Zagreba je olako prešla preko najprije svojih interesa u BiH, pa onda i naših interesa. Zbog najmanjih pritisaka međunarodne politike uslijedio je brutalni zaokret hrvatske politike prema Hrvatima u BiH. Mislim da ovi događaji i naše sudjelovanje ponovno uspostavljaju te dobre pokidane veze i da će odnosi sve više napredovati i da ćemo opet svi biti jedan narod u sutra zajedničkoj Europskoj uniji."

Ako se ne varam, upravo službeni Zagreb ste prozivali i za ubojstvo Blaža Kraljevića?

"- Nažalost, još uvijek nitko nije odgovarao za ubojstvo našeg zapovjednika HOS-a, generala Blaža Kraljevića, iako smo dali određene podatke i indicije. Jasno je da su to izvršili pripadnici Kažnjeničke bojne pod zapovjedništvom Mladena Naletilića Tute, te generala Hrvatske vojske Ivana Andabaka, ali i generala Pavla Miljavca koji se neslavno proslavio u padu Bosanskog Broda i Posavine, preko kojih se i dolazi do Zagreba. Koliko je sam vrh bio upoznat s tim činjenicama, teško je reći bez otvaranja tih arhiva i nesmetanog ispitivanja svjedoka. "

Akcija Oluja uz Bljesak je bila akcija kojom se oslobađala i BiH?

"- Naravno da je ova akcija značajna jer je njom gotovo 20 posto teritorija Hrvatske oslobođeno, ali se i rasteretio Bihać i cijela ta regija koja je bila pred padom. Oluja je u biti i zaustavila rat u BiH. To je bila čisto vojna operacija u kojoj se išlo na vojne ciljeve paravojne tvorevine Srpske Krajine i danas se ta akcija uz Bljesak izučava na vojnim akademijama. Nakon 84 sata hrvatska vojska je oslobodila cijelo područje i sam Knin vratila u ustavnopravni poredak Hrvatske. Takvi događaji zaslužuju daleko više pozornosti, da se o tim događajima snimaju filmovi i održavaju šire konferencije."

Kako ocjenjujete položaj Hrvata u BiH?

"- Jasno da on nije dobar i vjerojatno nitko nije mogao niti zamisliti da će on biti takav. Hrvati su ostali i sačuvani samo tamo gdje su se obranili u ratu, a sva ostala područja su ostala bez Hrvata, bilo da su istjerani ili su sami otišli 'trbuhom za kruhom'. Primjerice, središnja Bosna se vojno obranila i opstala i danas tamo žive Hrvati dok vidimo da u, primjerice, Varešu, Brezi i Kaknju, gotovo da su, nažalost, postali beznačajna populacija. Položaj Hrvata je težak, ali nije bezizlazan. Mi u HSP-ću BiH itekako promišljamo o modelima budućeg ustroja i u javnim raspravama aktivno se zalažemo za jednakopravnost i konstitutivnost Hrvat na cijelom području BiH. Iskreno, očekivali smo više pomoći od Hrvatske, ali vjerujemo da će doći vrijeme kada će nam pomoći, a do tada, moramo se izboriti vlastitim snagama."

Što učiniti kako bi se poboljšao položaj Hrvata u BiH?

"- Sigurno ne treba slušati Milorada Dodika i takve političare koji nekima obećavaju kule i gradove, a gledaju isključivo svoj interes. Uvijek će srpska politika imati kompleks Hrvata jer su izgubili posljednji rat i sada su u 'prohrvatskim' inicijativama isključivo zbog interesa Beograda da se približi EU-u i predstave kao demokrati, a do jučer su svi bili u velikosrpskom projektu. Hrvati u BiH se moraju sami zauzeti za nekoliko strateških interesa i nadstranački ih i beskompromisno slijediti. U tome se osloniti na Katoličku crkvu koja je toliko puta do sada dokazala privrženost narodu u kojem živi i uz pomoć Hrvatske i prijatelja u Njemačkoj i drugim zemljama te Hrvatima iz dijaspore izboriti se za pravedniji Ustav BiH. U međuvremenu treba gospodarski jačati hrvatska područja i ljubomorno čuvati tvrtke u kojima Hrvati rade, od Aluminija do Eroneta, i drugih poduzeća u kojima zarađuju svoj kruh. To je sada primarni nacionalni interes, sačuvati narod u BiH, a tako će se sačuvati jezik i kultura."

Pomoć Hrvatske treba biti ciljana

Ovih dana su izišli rezultati natječaja Vlade Hrvatske o pomoći kulturnim projektima u BiH koje neki ocjenjuju kao “pomoć opancima i KUD-ovima”?

"- Osobno smatram da pomoć Hrvatske treba biti ciljana za strateške projekte Hrvata u BiH. Naime, trebalo bi svake godine izabrati po dva ili tri kapitalna projekta i to realizirati jer ovako se sredstva raspršte na 'krpljenje' manjih društava i nema većeg efekta. Primjerice, neka se jedne godine usmjeri više milijuna kuna u školu u Orašju, Odžaku i još neke projekte u Posavini, iduće godine napravi nešto u središnjoj Bosni, pa onda tako u Hercegovini, itd."

<h6>V. Klepić [ Dnevni list ]</h6>

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari