Sve manje sezonskih radnika, ni dnevnice od 100 KM ne mogu ih privući

ljubuski.info

Nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem. Sezonski radovi na njivama i u voćnjacima u BiH se polako zahuktavaju, ali unatoč dobrima dnevnicama, postoji problem sa sezonskim radnicima, kažu poljoprivredni proizvođači. Nedostatak berača trenutačno je proizvođačima voća u Bosni i Hercegovini najveći problem, piše Večernji list BiH. Sposobnog i odgovornog radnika je teško, gotovo pa nemoguće naći, jedinstvena je ocjena voćara.

Pojedinci su mišljenja da bi robotima mogli nadomjestiti manjak radne snage. I zaista, ako je suditi po razvoju tehnologije, nema sumnje da je to budućnost agrara, ali pitanje je tko će je doživjeti? No, dok roboti ne stignu na brdoviti Balkan, prinuđeni su "jagmiti se za radnike" ili ih uvoziti.

Radnici iz Indije, Afrike, Kine i Turske nerijetko su dominantni na gradilištima. Na početku je bilo neobično, sada smo se naviknuli. Još uvijek ih nema na semberskim njivama, ali poljoprivrednici iz Bijeljine kažu da ne bi imali ništa protiv jer sezona počinje, a raditi nema tko. Đorđe Vakčić ima više od 9000 sadnica jagoda. Supruga i on ne mogu stići sve, povremeno, ako uspiju pronaći, u pomoć zovu radnicu.

Radne snage nema više, kažu, smanjene površine. Pa da, zato što nema, neće nitko raditi. Ali je li najveći problem radna snaga u ovom trenutku? Pa, među ostalim, nije presudno, ali dosta to utječe, sve utječe. Možemo reći, zbog te globalizacije mlađi bježe u grad za nekim lakšim poslom. Ovo je ipak jako mukotrpno, teško je. Nije nešto fizički, ali stalno treba nešto raditi - kazao je Đorđe Vakčić.

Ovih dana stavljaju se folije na zasad lubenica. Opsežan je to posao, kaže Milan Blagojević. Morao je smanjiti proizvodnju, među ostalim, i zbog nedostataka radne snage.
Sve je teško. Proizvodnja je teška i skupa. Nema ni radne snage, jednostavno, nema više tko raditi. Stari više ne mogu, mlade to ne zanima i samim tim proizvodnja se mora smanjivati. Sve je skuplja i skuplja. Na kraju krajeva, kada dođemo do kraja, do finala, najteže je tržište. Najteže je prodati - kaže Milan Blagojević.

Dnevnice u jeku sezone na semberskim njivama dosezale su prošle godine i do 100 KM, ali je očigledno većini lakše uplatiti listić u kladionici i čekati da novac padne s neba nego se uputiti na njivu i raditi, kažu poljoprivrednici.

Problem sa sezonskim radnicima u poljoprivredi i ne čudi s obzirom na to da poslodavci u BiH posljednjih godina ne mogu pronaći ni stalne radnike. Male plaće, loši uvjeti rata i općenito odnos poslodavaca prema zaposlenicima natjerali su mlade, ali i one nešto starije, da bolje uvjete života i rada pronađu negdje na zapadu. Dolaskom ljeta veliki broj onih koji su ostali u BiH odlazi na sezonske poslove na Jadran, gdje tijekom ljeta mogu zaraditi više novca nego u BiH za cijelu godinu. Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se osiguranim smještajem, hranom i velikim plaćama, ali i pogodnostima po završetku sezone.

Bolji uvjeti

Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad, i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kako kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.
Izabrao sam ugostiteljstvo jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u BiH i činjenicu da je ovdje teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam pokušati vani, barem na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj svibnja, a planiram ostati do početka listopada ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem -da će uvjeti biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti - ispričao je Salispahić.

Sličnih priča je na tisuće, neki već godinama zimu provode u BiH, dok ljeti rade na Jadranu. Susjedima je potraga za radnom snagom još jedan uteg u izazovnoj sezoni koja samo što nije počela, a lov je pri kraju. Sezonci pakiraju kovčege. U tome što susjedima nedostaje radnika ovi domaći vide priliku za zaradu. I to dobru. Oglasa je na sve strane. Mami ih se osiguranim smještajem, hranom i velikim plaćama. Recepcionari, konobari, kuhari, sobarice i čistačice od zarade, ako im se posrećilo i od napojnica, mogu živjeti dobar dio godine a da ništa ne rade. Za konobare gotovo da nema plaće ispod 1200 eura, barmeni mogu zaraditi između 1100 i 1600 eura mjesečno, a recepcioneri od 1000 eura pa naviše. Velika je potražnja za kuharima, čije se plaće kreću od 1800 do 2500 eura, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više. U hotelijerstvu vlada velika potražnja za sobarima i sobaricama, gdje zarada ide i do 1400 eura mjesečno. U Hrvatskoj su plaće za osmosatno radno vrijeme više za 100, pa i 150 posto nego kod nas, u Crnoj Gori za oko 100 posto...

Za razliku od Hrvatske ili Zapada, kod nas je privući strane radnike daleko teže. Kvalitetan radnik, neovisno o tome odakle dolazi, ako odluči napustiti svoju državu, najčešće će težiti razvijenijim zemljama, a uz puno muke doći će u BiH. Možda je u ovim krajevima višestruko bolje nego u onima iz kojih dolaze, ali BiH, nažalost, ima loš imidž te, tko ne mora, uglavnom neće rado doći.

Glas naroda

Bit ce Nepalaca uskoro

Pa šta fali Nepalcima , bolji su nego ti 100 puta.

Plus toga Nepalci rade u Hrvatskoj za trostruko višu plaću nego u vašem džamahirjsko četničkom protektoratu takva je situacija.

Pa idi Iti nepalcima tako odvratan

Alo, nisu radnici freza agrija, upališ ih kad ti trebaju. Ljudi traže dugoročnu solidunu egzistenciju za sebe i svoju obitelj Kod ovih naših Bršljan-kapitalista to ne mogu naći

Bravo, pun pogodak, sve dođe na naplatu..

100 maraka vijedi kao 30 prije pet godina

Baš tako...slično ko kraj 80tih godina...Ima love koliko hoćeš a bezvrijedna.Prija nekih 7-8 godnina.kuća od 135kvadrata...100 000km uselijo!

Buco pojede 100 maraka za doručak samo vi nastavite tako da vas predstavljaju nepismeni podobni lažljivi jadnici kao Buco

Buco ima pomak mako se iz Šipovače u grad sve vas predstavlja i bori se za vas,nemojte tako i on sadi krompir.

Danas traze 14km satnicu a rade na drzavnom poslu ispadne im dnevnica 30km

Dodta je vise izrabljivanja za mrvice neka hvala bogo

Dižite na 20 km jadan je to taj kruh sa zemlje,gledam ove poljoprivrednike ispaćeni nikad marke liju gorivo po 5 l u plastične pletare.

Nemoj gluposti pisat

Cijeli mjesec odradis, 10-ak sati dnevno i 2500 u dzep! Odbij gorivo, robu i hranu, ostane bar 1500. Isplati se!

Samo ti radi i sadi a ja invalidninu sredija i ne radim ništa. Lomite se za moju penziju.

Cuj sezonski posao od misec dana i dnevnice 100km..pa dobro ijedna normalna osoba to zeli radit ako je u pitanju sezonski posao od misec dana dnevnica mora bit bar 300km da bi privukli ljude tih misec dana da napuste svoje poslove i da im se to isplati..bgti kakvi 100km u danasnje vrime i to za par dnevnica koje ti garantiraju,gori su ti ljudi sto vam pomazu nego vi sto ih potplacivate

Nestat će brzo nadničara koji su bogatili ove seljačine tzv gazde preduzetnike, raspad sustava ubrzo. Dosta više ovolikih razlika u društvu!

Kod nas nijebproblem 100 km niti dnevnica . Problem je sto sirotinja ima dostojanstvo . Ti Brsljan gazde su dosli do te razine i love kako ne zanima me. Problem je njihove bahatosti nepostivanja tog istig radnika . . Misle on mora radit bas kod njih za tih 100km . Ma ne mora se nista . E zato nema radne snage . Brsljan gazde nek rade sami. A koliko su inteligentni o tom necu ni komentirati.

Socijalizam će propasti onda kad dođe do diktature proleterijata.a osnovna definicija komunizma je mrzi svakog tko ima više od tebe.sve se je ovdje precjenilo,a država to debelo koristi

Po toj definiciji mi smo u komunizmu.

Da,mi smo mentalni komunisti,i taj oblik društvenog uređenja je genetski zagadio ovaj kraj.i ovo sve polako al sigurno ide do vraga.sve se vrti oko tog kolika je satnica,dnevnica,a nitko o učinku .i koliko se za tu satnicu može uzet materijalnog.moj otac je radio za 300km i mogao kupit više materijala,neg ja sad s 2000km.poskupljenje satnice vodi poskupljenju finalnog proizvoda,a time i težem životu onih koji zarađuju satnicu

Sta vi mislite,neko ti triba za 100km radit danas,tribas mu misec dana i onda se hvali sa dnevnicom od 100 km,sta sa onih 11 miseci kad mu ne tribas,sta kad dode vrime mirovine,bole leda ruke noge di ce bit taj milostivi gazda,bolje duplo manje a imat kakvu takvu mirovinu,jer danas nikog ne zanimas pa i svoje najblize ako nemas u džepu,molim demant ako nije ovako

Moja satnica je 20Km.

Uredu 20 km Satnica ni dnevnica nikada nije puno/velika ako se stručno i uredno odradi ono za što se plati. Ne treba žaliti radnika platiti, najesti, napit ali neka je i radnik odgovoran

Kako oni obracunavaju te dnevnice?100 km za rad od 7 do 15,ili 100 km za rad od 7 do 19?

seke kad se vracas tebi je 120 km kod.mene jel

Moja satnica je 250 marakaaa 100 maraka ja ali do podne bolje grob nego Rob.

Radit ces ti za 40km

Kakva nadnica=gladnica

Javite se odvjetniku Lavriću on šalje ženu i iscrpljenog mršavog sina nose mu 100 eur svaki dan,teka je kod njega ili upitaj mu brata Matu.

Jel to onaj mali debeli Lavrić što voza uvijek neke kanturine MA table,da mu nije punca i šure nebi imao za kifle.

Možes naći još kakvu sirotu i to ti je to i ovi što rade poljoprivredu su hjd i čemer iz šuplja u prazno da nije podsticaja u Ćirića na šarafanje za pivu.

Pa vidite sta ovi poljoprivrednici vozaju,kako se oblače,kako se hrane ? Haos...moji dušmani tražili spas sa poljoprivrede.
Sve manje sezonskih radnika, ni dnevnice od 100 KM ne mogu ih privući
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari