Građani Bosne i Hercegovine snalaze se u teškim ekonomskim okolnostima, ali im nedostaje dugoročno financijsko planiranje - pokazuje najnovije istraživanje o nivou financijske pismenosti.
Iako stanovnici pokazuju visok stepen odgovornosti kada je riječ o svakodnevnom upravljanju novcem, podaci otkrivaju ozbiljnu ranjivost većine populacije. Čak 58% odraslih osoba u BiH ne može pokriti mjesečne troškove bez pozajmljivanja novca.
Još porazniji je podatak da samo 28% građana može izdržati tri mjeseca bez primanja, ako ostanu bez posla. Ovi podaci ne iznenađuju, s obzirom na to da 68,8% domaćinstava raspolaže s mjesečnim primanjima do 1.500 KM, što onemogućava ozbiljniju štednju ili investiranje.
Mali broj građana planira dugoročno
Prema riječima Azre Zaimović s Ekonomskog fakulteta UNSA, svega 35% odraslih osoba izjavilo je da pravi dugoročne financijske planove:
Zbog toga izostaje i penziono planiranje, što je izuzetno važno za život svakog pojedinca
, navodi Zaimović.
Dodatno zabrinjava podatak da 21% ljudi u BiH nema ni štedni ni tekući račun, a ekonomski najugroženije kategorije su žene, stanovnici ruralnih područja i starije osobe iznad 60 godina.
Domaćinstva s prihodima ispod 1.500 KM imaju velike probleme s financijskom otpornošću. Često su to nezaposleni, žene i osobe bez pristupa internetu, kojih ima oko 268 hiljada
, dodaje Zaimović.
Bosna i Hercegovina se, uprkos izazovima, nalazi na 13. mjestu od 40 analiziranih zemalja prema stepenu financijske pismenosti - 43% građana ima zadovoljavajuću razinu znanja.
Lejla Dedović, također s Ekonomskog fakulteta UNSA, ističe da su građani odgovorni:
Upravljamo novcem vrlo pametno, ali znanje o inflaciji, prinosima i diversifikaciji rizika je i dalje nerazvijeno.
Digitalna financijska pismenost takođe je ispod europskog prosjeka. Istraživanje pokazuje da 38% ljudi ne obraća pažnju na uslove online transakcija, dok 73% ispitanika izbjegava dijeljenje osobnih podataka - što pokazuje dozu opreza.
Potrebna edukacija od najranije dobi
Adna Omanović, članica istraživačkog tima, smatra kako je obrazovni sustav ključ promjene:
Naše obrazovanje o financijama je siromašno u poređenju sa zapadnim zemljama. Potrebno je financijsko obrazovanje uvoditi već u vrtićima, kako bi djeca učila o štednji, ulaganju i odgovornom zaduživanju.
Financijske vještine, uključujući prepoznavanje prevara i odgovorno upravljanje prihodima, danas su nužne. Iako građani BiH pokazuju visoku razinu snalažljivosti, nedostatak sustavne podrške i stabilnih prihoda i dalje predstavlja ključnu prepreku ka financijskoj sigurnosti.
Glas naroda
Ni jedan komentar,