Hercegovina najugroženija degradacijom zemljišta

ljubuski.info

Više od trećine zemljišta u Bosni i Hercegovini je degradirano, a najugroženija je Hercegovina – upozorio je državni koordinator FAO-a u BiH Vlado Pijunović na radionici o održivom upravljanju zemljišnim resursima koja je u srijedu započela u Mostaru.

Trodnevna radionica o održivom i integriranom upravljanju resursima koji se temelje na zemlji (zemljište, tlo, voda i šume) u BiH počela je u srijedu u Mostaru, a okupila je predstavnike državnih institucija, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, te predstavnike međunarodne organizacije, tehničke stručnjake i razvojne partnere.

Događaj organizira Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), kroz svoj vodeći program "Peace Forest Initiative" (PFI) u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Državni program koordinator za FAO u BiH Vlado Pijunović kazao je kako je cilj ove radionice doći do trenutnih gorućih problema u degradaciji zemljišta.

Identificirajući te probleme želimo napraviti program koji će ih pokušati riješiti dugoročno. Zadnjeg dana radionice bit će preporučena rješenja i pripremljen projekt za rješenje, a bitno je naglasiti da je već s obje strane spreman određeni fond koji će moći odmah i financirati ta rješenja, kazao je Pijunović.

Istaknuo je kako je trenutno ogromna degradacija zemljišta u BiH.

Preko 40 posto zemljišta od ukupne površine Bosne i Hercegovine je degradirano, a najviše je pogođena Hercegovina. Radi se o eroziji tla, kamenju, neproduktivnom zemljištu, suši, poplavama, odnosno svim prirodno klimatskim uvjetima, kazao je Pijunović.

Programski službenik Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije Utchang Gang kazao je kako je svrha UNCCD-a borba za restauraciju oštećenih degradiranih zemljišta protiv dalje degradacije, kao i za ublažavanje posljedica suša.

Bosna i Hercegovina kao zemlja ima neke dosta dobre primjere što se tiče borbe prema neutralnosti po pitanju degradacije zemljišta, međutim također je vrijeme za neke još progresivnije aktivnosti generalne borbe protiv degradacije zemljišta.

Današnji događaj važan je da se osnaži suradnja između entiteta što se tiče ove tematike, te da se u okviru projekta "Šume za mir" odgovori na sve izazove koje predstavljaju klimatske promjene, ali i da se kolektivno ostvari suradnja i što se tiče klimatskih promjena i degradacije zemljišta, kazao je Gang.

Službenica za poljoprivredu FAO-a Caroline Starr naglasila je kako reljef Bosne i Hercegovine s dosta planina i ravnica čini održivo upravljanje zemljištem veoma teškim.

Pri tome moramo raditi na balansu u različitim korištenjima zemljišta kako bi poljoprivrednici ostvarivali određene prihode, ali i radili na održiv način. Kada govorimo o planinskim terenima, važno je da poljoprivrednici imaju odgovarajuće prakse rada koje izbjegavaju eroziju, posebno kada govorimo o pojavi kiša koje mogu odnijeti površinsko tlo, što naravno treba izbjeći kroz odgovarajuće prakse, kazala je Starr.

Kada je riječ o održivom upravljanju zemljištem kod planinskih zemljišta kakva su prisutna u BiH, problem je ako je ono "golo", bez neke vegetacije, jer to dovodi do gubitka zemljišta.

Važno je, ističe, da poljoprivrednici održavaju pokrivač vegetacije na zemljištu kako bi ono ostalo stabilno.

Jedno od rješenja je, kako kaže, i pošumljavanje, te naglašava da je važno da sva rješenja budu integrirana kako ne bi bilo odabrano jedno ili drugo rješenje.

Kada govorimo o tom problemu moramo govoriti o otpornosti i ponovnoj izgradnji i očuvanju bioraznolikosti, što znači da su sva rješenja kompleksna. Kada govorimo o pošumljavanju i održivom upravljanju zemljištem moramo imati plan za budućnost, a ako pošumljavamo da bismo nakon deset godina samo napravili sječu, onda to nije odgovor. Moramo imati pristup koji obuhvaća više različitih rješenja, kazala je Starr.

Kako bi poljoprivreda preživjela, Starr navodi kako je važno imati mješavinu različitih rješenja što obuhvaća različite politike, omogućavanje socijalne stabilnosti i osiguranja kako bi poljoprivrednici imali budućnost.

Kada govorimo o mladima onda je važno da se ovom polju pristupa s različitim inovacijama da se olakša život poljoprivrednika jer još uvijek često imamo tradicionalni stav o tome da se, kada govorimo o poljoprivrednicima, radi o ljudima koji moraju ustati rano, svojim vlastitim rukama sve raditi i da nema nikakvog rezultata bez dosta patnje u tom radu.

Ako tome pristupimo s druge strane onda možemo vidjeti da je to dosta dinamično polje gdje se uz integraciju različitih tehnologija i inovacija može omogućiti lakši život za te poljoprivrednike, ali i privući mlade, naglasila je Starr.

PFI je ključna inicijativa UNCCD-a koja pomaže zajednicama i stručnjacima da zajedno rade na zaštiti, održivom korištenju i obnovi zemljišnih resursa u ugroženim područjima. Time se potiče održivi razvoj, jača otpornost zajednica i doprinosi obnovi ekosistema.

Radionica se nadovezuje na dosadašnji napredak postignut u okviru obveza BiH za neutralnost degradacije zemljišta (LDN), te pruža platformu za suradnju zainteresiranih strana na upravljanju resursima temeljenim na zemljištu, u skladu s prioritetima neutralnosti degradacije zemljišta u Bosni i Hercegovini.

Nakon istraživačke misije Globalnog mehanizma UNCCD-a, ovo je prva zajednička konzultacija u okviru PFI-a, čiji je cilj identifikacija nedostataka u politikama, prioritetnih oblasti i projektnih prilika za jačanje sustava praćenja zemljišta i napora za obnovu okoliša.

FENA

Glas naroda

Kad sa pola brda uklone vegetaciju i bude odron zemljišta kukat će kako zašto to ih iznenadilo.

Zaposliti političare da rade u poljoprivredi a ne da se izležavaju po uredima i odborima.

Zemljište koje može odhraniti generacije pretvarate u solarne panele

Nije ovo nista kakve ce sve krize doc u hrani,ali tek za jedno 10-15 godina ko dozivi

Oće bit tih solara ili neće? Ako neće šta spominjete to više, ako hoće onda spominjite, samo recite na čemu smo?

Ovo su price koje na kraju nista ne kazu. Problem nasih obradivi povrsina je usitnjenost parcela. S druge strane ovo klasicno navodnjavanje postoji jos samo u Indiji i trecim zemljama. Izrael je pustinju pritvorio u obradivu zemlju i izvoznik je hrane iako cili ima manje vode no jedan Ljubuski. Ali oni su izmislili kap na kap sistem. Hercegovina ima mala kraska polja ali ima klimu i vodu i brda izmedju tih polja. Na Mrljanovcu imate Kencije guvno koje morete iskopat i zemljom okolo guvna napravit duplu obradivu povrsinu a samo guvno oblozit foliom i napunit vodom te odtud navodnjavat 80% brtskog dijela Ljubuskog. Imate malo studencansko polje ispod Bozijaka koje je idealno za akumulaciju . Izvest zemlju ,napravit bar duplo vecu obradivu povrsinu, napravit jezero za uzgoj ribe a ispod manju centralu i dobijete visestruku korist. Elektroprivrede imaju trenutke kad il proizvode viske struje koju ispustaju u zemlju il je struja za bagatela pa zasto se nebi sa njima u saradnji uradile centrale al i crpne pumpe sa bazenima po brdima i kad ima vode proizvodis struju a kad ima viska struje ispumpavas vodu na brda koju ces koristit u susnim periodima. Ali posto se kod nas radi sve naopako ondanije ni cudo da su i ove price sasvim naopako pokrenute. Svjedoci smo da se zgrade prave na poljoprivrednom zemljistu di su i podzemne vode ,a tim i kasnija vlaga po zgradama ,problem a pogodna tvrda terena koliko oces? I da se bar uslovljavalo da se za zauzetu povrsinu mora napravut duplo veca obradiva povrsina pa da se ima koristi ovo zemljiste zavrsi po travnicin ili na deponijama. Sto se tice nakve klime i suma ,Hercegovina nikad zasumljenija i zelenija nije bila a ko temperature u porastu?

Kolko sam ja struje i vode pokra,dok sam imo praonicu

Sutra uzmi papire i pravac na psihijatriju,dok ti nije kasno

Zelenih površina nikad nije previše ni dosta, a u hercegovini ih nikad manje što se može vidjeti na google earth-u. Sama priroda teži šumi. Krajnji stadij prirodne sukcesije je šuma. Nije to kreator bez razloga tako formirao. Nama više od svega trebaju šume, jer smo u prelaznom podneblju submediteranskoj klimi i šuša i vrućine su sve jače i dulje ljeti. Malo su fleke po brdima sad trebamo i bazene pravit po brdima. Kakav retard.

Pa da, čak ima pacijenata što bi grad širili istočno gdje je bila i mora bit šuma... Nema dalje, gasi svitlo, motaj kablove.

Hercegovina nikad zelenija nije bila. U krsu moze jedino bor da se primi i odrzi a borove sume su podlozne pozarima. Tako cim dodje lito cjjete informacije o katastrofalnim pozarima di gori makija i borova suma.Tako je neke godine izgorila cila Buturovica i35 godisnja suma nestala u pepelu. Buducnost je u simbiozi svega pomalo al se provenstveno mora gledat od ceg da se zivi.

hercegovinu najviše ugrožava hdz vladavina

U Ljubuskom se grad siri u polje gradi se na obradivom zemljistu visi zgrada na zgradi bez m2 zelene povrsine, a krs grabovina ( Pregradje) pretvara se u poljoprivredno zemljiste a na tom krsu mogao izgraditi urbani velegrad. Ljubuski grad apsurda.

Upravo to sam i napisa. I ne samo taj pravac vec kud god okrenes ima tvrda i neobradiva terena idealna za gradnju a oni u Hercegovini navrli u polje gradit? Apsurd u najmanju ruku, al jasno receno budalastina.

Neismo samo po gradnji imamo mi jos unikatnih mjesta npr pjesacki prelaz i pjesacko ostrvo za svjetsku knjigu cuda a to je pjesacki prelaz izmedju hotela i poste kada predjete cestu na pjesackom ostrvu morate proci kroz taxi vozilo da bi nastavili dalje po pjesackom prelazu do poste, jedinsten pjesacki prelaz u regiji a mozda i u svijetu (tkzv.pjesacko ostrvo pogodovanja pojedinim osobama)

zaobilaznica u ništa, šahtovi pod točak, kružni oko kojih se autobus ne može okrenuti...

Ono nije vidilo urbanizaciju ili plan razvoja niti takav postoji.

Grad se može jedino preko plantaže širit, na onom kršu su bila ,,pluća grada" (zapaljena od takvih plitkih mozgova) i samo to može i mora bit... Sve ostalo je samo baljezganje i nakon toga opet baljezganje...

Nikako drugačije, ono područje uopće ne može ,,nosit" grad, jedino Vitina može postat predgrađe ili dio grada u nekoj budućnosti kao što će i bit.

Proti degradacije sadite smilje

Na poljoprivrednu oranicu prave zgrade, a na krš stavljaju solare.

Sve betonirali dava odnio poljoprivredu

Za ovaj urbicid neko Ce odgovarati kao za ratne zločine . Vidjet ćete . A kad vam nestane zemlje za hranu bagerima veze ih rusiti. Krivi ste !!!

Ovi koji su ovo dopustili dabogda za lika tražili a ne našli smrič i draču!

Kako stvari stoje grad se širi preko Pregradja prema Vitaljini i Kravici.Najviše općinskih kvadrata što je i logično.

Ne sudi nisi zato Bog ce nam sudit

Spojiti Ljubuški Čapljinu Međugorje i Čitluk koji bi to grad bio igrali bi u Europi

Hdz politika u hercegovini je napravila najgore za svoj narod tuga je to stase sve radi zato narod I odlazi
Hercegovina najugroženija degradacijom zemljišta
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari