Hercegovina najugroženija degradacijom zemljišta

Više od trećine zemljišta u Bosni i Hercegovini je degradirano, a najugroženija je Hercegovina – upozorio je državni koordinator FAO-a u BiH Vlado Pijunović na radionici o održivom upravljanju zemljišnim resursima koja je u srijedu započela u Mostaru.

Trodnevna radionica o održivom i integriranom upravljanju resursima koji se temelje na zemlji (zemljište, tlo, voda i šume) u BiH počela je u srijedu u Mostaru, a okupila je predstavnike državnih institucija, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, te predstavnike međunarodne organizacije, tehničke stručnjake i razvojne partnere.

Događaj organizira Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), kroz svoj vodeći program "Peace Forest Initiative" (PFI) u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Državni program koordinator za FAO u BiH Vlado Pijunović kazao je kako je cilj ove radionice doći do trenutnih gorućih problema u degradaciji zemljišta.

Identificirajući te probleme želimo napraviti program koji će ih pokušati riješiti dugoročno. Zadnjeg dana radionice bit će preporučena rješenja i pripremljen projekt za rješenje, a bitno je naglasiti da je već s obje strane spreman određeni fond koji će moći odmah i financirati ta rješenja, kazao je Pijunović.

Istaknuo je kako je trenutno ogromna degradacija zemljišta u BiH.

Preko 40 posto zemljišta od ukupne površine Bosne i Hercegovine je degradirano, a najviše je pogođena Hercegovina. Radi se o eroziji tla, kamenju, neproduktivnom zemljištu, suši, poplavama, odnosno svim prirodno klimatskim uvjetima, kazao je Pijunović.

Programski službenik Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije Utchang Gang kazao je kako je svrha UNCCD-a borba za restauraciju oštećenih degradiranih zemljišta protiv dalje degradacije, kao i za ublažavanje posljedica suša.

Bosna i Hercegovina kao zemlja ima neke dosta dobre primjere što se tiče borbe prema neutralnosti po pitanju degradacije zemljišta, međutim također je vrijeme za neke još progresivnije aktivnosti generalne borbe protiv degradacije zemljišta.

Današnji događaj važan je da se osnaži suradnja između entiteta što se tiče ove tematike, te da se u okviru projekta "Šume za mir" odgovori na sve izazove koje predstavljaju klimatske promjene, ali i da se kolektivno ostvari suradnja i što se tiče klimatskih promjena i degradacije zemljišta, kazao je Gang.

Službenica za poljoprivredu FAO-a Caroline Starr naglasila je kako reljef Bosne i Hercegovine s dosta planina i ravnica čini održivo upravljanje zemljištem veoma teškim.

Pri tome moramo raditi na balansu u različitim korištenjima zemljišta kako bi poljoprivrednici ostvarivali određene prihode, ali i radili na održiv način. Kada govorimo o planinskim terenima, važno je da poljoprivrednici imaju odgovarajuće prakse rada koje izbjegavaju eroziju, posebno kada govorimo o pojavi kiša koje mogu odnijeti površinsko tlo, što naravno treba izbjeći kroz odgovarajuće prakse, kazala je Starr.

Kada je riječ o održivom upravljanju zemljištem kod planinskih zemljišta kakva su prisutna u BiH, problem je ako je ono "golo", bez neke vegetacije, jer to dovodi do gubitka zemljišta.

Važno je, ističe, da poljoprivrednici održavaju pokrivač vegetacije na zemljištu kako bi ono ostalo stabilno.

Jedno od rješenja je, kako kaže, i pošumljavanje, te naglašava da je važno da sva rješenja budu integrirana kako ne bi bilo odabrano jedno ili drugo rješenje.

Kada govorimo o tom problemu moramo govoriti o otpornosti i ponovnoj izgradnji i očuvanju bioraznolikosti, što znači da su sva rješenja kompleksna. Kada govorimo o pošumljavanju i održivom upravljanju zemljištem moramo imati plan za budućnost, a ako pošumljavamo da bismo nakon deset godina samo napravili sječu, onda to nije odgovor. Moramo imati pristup koji obuhvaća više različitih rješenja, kazala je Starr.

Kako bi poljoprivreda preživjela, Starr navodi kako je važno imati mješavinu različitih rješenja što obuhvaća različite politike, omogućavanje socijalne stabilnosti i osiguranja kako bi poljoprivrednici imali budućnost.

Kada govorimo o mladima onda je važno da se ovom polju pristupa s različitim inovacijama da se olakša život poljoprivrednika jer još uvijek često imamo tradicionalni stav o tome da se, kada govorimo o poljoprivrednicima, radi o ljudima koji moraju ustati rano, svojim vlastitim rukama sve raditi i da nema nikakvog rezultata bez dosta patnje u tom radu.

Ako tome pristupimo s druge strane onda možemo vidjeti da je to dosta dinamično polje gdje se uz integraciju različitih tehnologija i inovacija može omogućiti lakši život za te poljoprivrednike, ali i privući mlade, naglasila je Starr.

PFI je ključna inicijativa UNCCD-a koja pomaže zajednicama i stručnjacima da zajedno rade na zaštiti, održivom korištenju i obnovi zemljišnih resursa u ugroženim područjima. Time se potiče održivi razvoj, jača otpornost zajednica i doprinosi obnovi ekosistema.

Radionica se nadovezuje na dosadašnji napredak postignut u okviru obveza BiH za neutralnost degradacije zemljišta (LDN), te pruža platformu za suradnju zainteresiranih strana na upravljanju resursima temeljenim na zemljištu, u skladu s prioritetima neutralnosti degradacije zemljišta u Bosni i Hercegovini.

Nakon istraživačke misije Globalnog mehanizma UNCCD-a, ovo je prva zajednička konzultacija u okviru PFI-a, čiji je cilj identifikacija nedostataka u politikama, prioritetnih oblasti i projektnih prilika za jačanje sustava praćenja zemljišta i napora za obnovu okoliša.