Ključno je pomoći obiteljima s djecom, a posebno mladima

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH u veljači ove godine rođeno je 1175 beba, dok su preminule 1821 osobe, čime je prirodni priraštaj negativan – minus 646. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak devet županija, a jedina s pozitivnim rezultatom bila je Zapadnohercegovačka županija.

O demografskim izazovima, ali i primjerima dobre prakse, govorila je profesorica dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica stručne skupine koja je radila na izradi demografske strategije Hrvatskog narodnog sabora.

Prema izlaznim analizama nakon dvije godine provedbe strategije, ZHŽ bilježi najbolje rezultate s prirodnim priraštajem od 8,27 promila u 2024. godini, kazala je Milićević te dodala kako ta županija već dulje vrijeme sustavno provodi demografske mjere i ulaže u gospodarski razvoj, zbog čega je i druga po indeksu razvijenosti u Federaciji (1,09).

Pozitivne trendove bilježe i Hercegovačko-neretvanska županija (7,1 promil) te Srednjobosanska (5,52 promila), dok je još prije izrade strategije Široki Brijeg bio jedina općina s hrvatskom većinom koja je imala pozitivan prirodni priraštaj.

Na pitanje je li veći problem prirodni pad ili iseljavanje, Milićević navodi kako su oba procesa prisutna, ali da je u analiziranim podacima iz razdoblja 2021.–2023. godine broj iseljenih osoba iz 24 općine koje su promatrane relativno nizak – oko 1300 osoba. Istaknula je i da se primjećuje smanjenje trenda iseljavanja te povratak mladih obitelji, osobito u ZHŽ.

Svjedočimo povratku mladih obitelji u našu zemlju, osobito u ruralna područja koja imaju dovoljno prostora i kapaciteta, istaknula je.

Kao ključni izazov u provedbi strategije navela je financijska ograničenja i neujednačenost proračuna među županijama i općinama, ali i različite lokalne izazove, poput granične blizine koja u nekim slučajevima potiče iseljavanje.

Na pitanje koju bi od mjera iz strategije izdvojila kao najvažniju, profesorica Milićević naglasila je važnost subvencija i potpore mladim obiteljima, sa ciljem zadržavanja stanovništva i smanjenja emigracije.

Ključno je pomoći obiteljima s djecom, a posebno mladima, kako bismo preokrenuli negativne trendove", poručila je.

Na kraju razgovora osvrnula se i na priznanje koje je nedavno dobila – nagradu "Utjecajna hrvatska žena" u kategoriji vodstva i liderstva, koju dodjeljuje globalna Mreža hrvatskih žena. Bila je jedina dobitnica iz BiH.

Veliko je to priznanje, a još veći poticaj za nastavak rada. Čast mi je biti dio globalne mreže hrvatskih žena, zaključila je Milićević.

U suradnji s osnivačicom mreže Caroline Spivak iz Toronta, upravo na Mostarskom sajmu gospodarstva organiziran je skup "Žene koje ruše barijere", a cilj im je bio predstaviti uspješne žene iz iseljeništva i regije te otvoriti nove mogućnosti i za žene iz Bosne i Hercegovine.