Doktorat Roberta Vidovića, glavnog tajnika u Vijeću ministara, pod sumnjom na plagijat

Doktorska disertacija Roberta Vidovića, aktualnog generalnog tajnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, našla se pod ozbiljnom sumnjom u akademsku neetičnost, nakon što je jedan od članova povjerenstva koje je ocjenjivalo rad, prof. dr. Goran Marković, službeno povukao svoj potpis s izvješća o urađenoj disertaciji. Razlog: sumnja na plagijat, piše hercegovina.info.

U tom dopisu kojeg su dobili svi članovi Znanstveno nastavnog vijeća Pravnog fakulteta SUM-a, profesor Marković objašnjava da je nakon potpisivanja izvješća došao do saznanja koja mijenjaju njegovu percepciju o kvaliteti i akademskoj vjerodostojnosti disertacije.

Navodi da je tek naknadno imao priliku analizirati dijelove rada, tijekom čega je uočio značajan broj rečenica, pasusa pa i cijelih stranica koji su doslovno preuzeti iz drugih izvora, bez navođenja izvora i bez označavanja da je riječ o citatu.

Marković je potvrdio autentičnost dokumenta, dodavši kako je o svemu obavijestio nadležno tijelo i od tada više nema nove informacije.

Prema njegovim riječima, tijekom rada povjerenstva posebno je inzistirao na akademskoj čestitosti, tražeći da svaka preuzeta rečenica bude jasno označena. Kandidat mu je navodno predočio rezultate softverske analize koja je pokazala podudaranje od 21%, što mu se u tom trenutku činilo prihvatljivim. Marković u dopisu tako navodi:
Po izradi prve verzije rada, koju sam kandidatu slao na doradu i izmjene, obavijestio me je o tome da je, na moj zahtjev, uradio provjeru plagijarizma u Zagrebu i da je stupanj podudarnosti 21% a da je na vašem sveučilištu dopušteno 25%. Međutim, nakon što sam potpisao izvještaj, uzeo sam da uradim provjeru plagijarizma u svojoj režiji i ustanovio da stupanj podudaranja nije 21% nego 36% (ne znam da li su u pitanju isti softveri), što je iznad svakog nivoa i kriterija. Onda sam uzeo da analiziram tekst i ustanovio da su rečenice ili čitavi pasusi preuzimani iz radova drugih autora i sa više internet stranica a da uopće nije navedeno autorstvo odnosno izvor tih rečenica ili pasusa, pa se na prvi pogled sticao utisak da su to kandidatove rečenice. Nisam stigao da pregledam rad u cjelini, jer on iznosi oko 400 strana, već samo manji dio, ali i ono što sam nesumnjivo utvrdio dovelo me je do zaključka da, u svjetlu novih činjenica, imam moralnu obavezu da povučem svoj potpis i upoznam Vas sa svojim saznanjima. Žao mi je što se to dogodilo tek nakon što sam potpisao izvještaj, ali nisam mogao slutiti šta je u pitanju, niti sam mogao znati šta se dogodilo. Ipak, držim da je dobro što su ove činjenice utvrđene barem u ovoj fazi, kako bi bile izbjegnute teže posljedice.

U svom obrazloženju profesor se poziva na moralnu i akademsku odgovornost, naglašavajući da bi ignoriranje takvih saznanja predstavljalo prešutno odobravanje kršenja osnovnih akademskih načela. Na taj način, ne samo da se ograđuje od sadržaja disertacije, nego i aktivno traži da se njegov potpis smatra ništavnim.

Pravni fakultet u Mostaru se ne oglašava

Plagijat u akademskom kontekstu označava prisvajanje tuđih ideja, rečenica, podataka ili istraživačkih rezultata bez pravilnog navođenja izvora. To uključuje i prepisivanje bez navodnika, paraafraziranje bez citiranja, kao i predstavljanje tuđeg rada kao vlastitog.

U gotovo svim svjetskim i europskim sveučilištima, plagijat se smatra teškom povredom akademskog integriteta i osnovom za poništenje disertacije, gubitak diplome ili titule, pa čak i isključenje sa studija ili zabranu daljnjeg rada u znanstvenoj zajednici.

Posebno u doktorskim studijima, koji predstavljaju vrhunac akademske kvalifikacije, očekuje se da kandidat doprinese znanstvenoj zajednici originalnim radom. Kada se otkrije plagijat, to ne kompromitira samo pojedinca, već i ugled institucije koja je takav rad prihvatila.

Stoga svaka ozbiljna sumnja u plagijat — poput one iznesene u ovom slučaju — zahtijeva neodgodivu i transparentnu reakciju sveučilišta.

Unatoč težini optužbi, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru — institucija na kojoj je Vidović doktorand — na novinarski upit nije odgovorio već puna dva tjedna. Do zaključenja ovog teksta nisu poslali niti službeno opovrgnuće, niti potvrdu o možebitnom pokretanju postupka provjere. Šutnja institucije otvara brojna nova pitanja.

Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u BiH, javne visokoškolske ustanove dužne su odgovoriti u roku od 15 dana. Povreda tog roka dodatno narušava povjerenje u transparentnost procesa.

Tko je Robert Vidović?

Robert Vidović rođen je 1978. godine u Ljubuškom. Diplomirao je pravo 2004., magistrirao odnose s javnošću 2012. godine, a, prema biografiji objavljenoj na stranici Vijeća ministara, doktorand je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru ustavno pravo. U prosincu 2023. godine obnavlja mu se mandat generalnog tajnika Vijeća ministara BiH, a prethodno je radio u Agenciji za poštanski promet, Parlamentarnoj skupštini BiH, kao voditelj Pravne službe u Lager d.o.o. Posušje, te kao pravnik i vježbenik u privatnom i javnom sektoru.

Vidović je također aktivni član više državnih povjerenstava, edukator, ispitivač iz oblasti ustavnog prava i europskih integracija, te sudionik mnogih programa stručne obuke.

Iako državni službenik, ne krije povezanost s HDZ BiH, pa je tako čest gost na predizbornim skupovima, koordinacijama dužnosnika HDZ-a BiH na razini Bosne i Hercegovine i sličnim stranačkim aktivnostima.

Na svečanosti dodjele rektorskog žezla Draganu Čoviću, Vidović je bio među dobitnicima nagrade Rektorata SUM-a "Zahvalnost mora" koju su dobili i novi rektor Ivo Čolak, Zdenko Klepić, Sanja Bijakšić, Milenko Bevanda, Tomislav Volarić, Vesna Kazazić, Svetislav Cvetković, Nevenko Herceg, Davor Bošnjak, Jozo Pavković, Valentina Rupčić, Siniša Šešum, Ivan Vukoja i Vladimir Filipović.

Rodbinski je povezan sa odnedavno bivšim rektorom Sveučilišta u Mostaru, Zoranom Tomićem, koji je i sam u više navrata bio optuživan za teško plagiranje rada drugih autora.

Upravo zato, potencijalna akademska kompromitacija njegove disertacije ne tiče se samo njega osobno, već izravno pogađa vjerodostojnost institucija u kojima djeluje i koje predstavlja, kao i stranačkih struktura koje su ga postavile na tu poziciju.

Upiti poslani, odgovori čekaju

U cilju potpunog informiranja javnosti, redakcija je uputila službene novinarske upite Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru – o tome je li pokrenuta interna provjera disertacije; Vijeću ministara BiH – s pitanjem je li institucija upoznata s navodima i hoće li se očitovati; Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA) – o mogućnostima postupanja u slučaju sumnje u plagijat.

Iz Vijeća ministara obavijestili su nas kako je upit zaprimljen i bit će obrađen u sljedećim danima, te će nam odgovore dostaviti u cilju blagovremenog i istinitog informiranja.

Što radi generalni tajnik VM?

Dužnost glavnog tajnika Vijeća ministara BiH predstavlja najvišu profesionalnu poziciju državnog službenika u zemlji, odmah ispod politički imenovanih ministara.

Osoba na toj dužnosti vodi Glavno tajništvo, ključnu operativnu jedinicu koja koordinira rad Vijeća ministara, priprema sjednice i upravlja administrativnim protokolima. Od glavnog tajnika se očekuje visoka razina stručnog, etičkog i akademskog integriteta, budući da ima pristup najvažnijim procesima državne izvršne vlasti.

Njegov status propisan je Zakonom o državnoj službi BiH, koji ovu poziciju svrstava u rukovodnu kategoriju najvišeg ranga. Zbog toga svaka sumnja u vjerodostojnost kvalifikacija, poput moguće neetički stečenog doktorata, izravno ugrožava povjerenje u institucije vlasti.