Nova tužba protiv Vlade ZHŽ

Troje pravobranitelja iz Zapadnohercegovačke županije podnijelo je tužbu protiv Vlade Županije Zapadnohercegovačke (ZHŽ) zbog neisplaćene razlike u plaćama. Tužitelji traže isplatu 39.402,40 KM, tvrdeći da im osnovica za izračun bruto plaća nije vraćena u punom iznosu, iako su ostali korisnici proračuna dobili povećanja.

Troje tužitelja, koji obnašaju funkcije županijskog pravobranitelja i njegovih zamjenika, tvrde da su im plaće smanjene 2013. godine Odlukom prošle Vlade ZHŽ kojom je svim proračunskim korisnicima umanjena osnovica za izračun bruto plaće za 8%. Iako je većini proračunskih korisnika kasnije vraćena puna osnovica, pravobraniteljima je vraćeno samo 5%.

Osim toga, tužitelji navode kako su temeljem raznih odluka bivše Vlade ZHŽ u razdoblju od 2017. do 2021. godine povećane osnovice za bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija, savjetnika u institucijama ZHŽ, državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, kao i zaposlenika u školama. Povećanja su iznosila oko 25%, no pravobranitelji su izostavljeni iz tih mjera.

Ovu informaciju je potvrdio Ivan Brekalo, odvjetnik jednog od troje pravobranitelja, te naglasio da je zatražio što brži početak pripremnog ročišta u ovom predmetu.

Zahtjevi tužitelja

Troje pravobranitelja svoj zahtjev temelje na članku 50. Zakona o pravobraniteljstvu ZHŽ i Zakonu o izvršenju proračuna, istaknuvši da se financiraju iz istog proračuna kao i ostali proračunski korisnici. Također, naglašavaju da je njihov koeficijent za obračun plaće određen člankom 41. Zakona o pravobraniteljstvu ZHŽ, dok osnovicu određuje Vlada ZHŽ svojom odlukom.

Tvrde da su nepravedno izostavljeni iz mjera povećanja plaća, iako obavljaju jednako važne funkcije u pravosudnom sustavu županije.

Mogući ishod

Slučaj sada leži pred Općinskim sudom u Širokom Brijegu, koji će odlučiti o osnovanosti zahtjeva pravobranitelja. Ako sud presudi u njihovu korist, županija će biti obvezna isplatiti traženu razliku plaće.

Ovaj slučaj otvara pitanje pravednosti raspodjele proračunskih sredstava te potencijalne diskriminacije pojedinih kategorija službenika, ali i rada županijskih pravobranitelja. Teško je očekivati motivirane i zadovoljne službenike koji bi, po svojoj službi, trebali zapravo braniti interese županije. Osim toga, u ovom pitanju možda leži i činjenica zbog čega Vlada ZHŽ sve češće u svojim pravnim poslovima angažira privatne odvjetničke urede.