U Federaciji BiH isplata toplog obroka nije zakonski propisana, za razliku od Republike Srpske, gdje su poslodavci obvezni isplaćivati ovu naknadu.
U Federaciji, radnici imaju pravo na naknadu za ishranu tijekom rada, ali se visina te naknade određuje bilo ugovorom o radu, pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili odlukom (čitaj voljom) poslodavaca. Naknada je neoporeziva ako se isplaćuje u visini do jedan posto od prosječne neto plaće u FBiH, a sve iznad podležno je oporezivanju.
Taj bi iznos, s obzirom da je prosječna plaća u Federaciji, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, oko 1.400 KM, trebao iznositi 14 KM, no, realnost je drugačija. Kako smo već naveli, poslodavci imaju mogućnost isplaćivanja i većeg iznosa, ali u tom bi slučaju morali platiti porez. Ipak, kod većine (onih koji isplaćuju), naknada za topli obrok ne prelazi 10 KM po radnom danu.
S obzirom na današnje cijene prehrambenih namirnica, koje su odavno "prešišale" mogućnosti bh. građana, ali i pregledom dnevnih ponuda ugostiteljskih objekata (gdje jela koštaju i do 15 KM), nije teško zaključiti da ovaj iznos nije dovoljan za neki normalan obrok, koji je radniku potreban tijekom smjene.
Malverzacije s isplatama
Javna je tajna da se u Federaciji BiH ionako manipuliralo s isplatom toplog obroka, ali i naknada za prijevoz, a sada su, kada se minimalna plaća povećala na 1.000 KM, prijevare još izraženije.
Naime, mnogi poslodavci sada radnicima isplaćuju 1.000 KM kao punu plaću, uključujući naknadu za topli obrok koja bi ranije bila isplaćivana odvojeno, čime radnici ostaju bez ove naknade.
Savez samostalnih sindikata (SSS BiH) stoga je reagirao priopćenjem u kojem su upozorili kako je svako prikazivanje toplog obroka kao dijela plaće kazneno djelo, a Porezna uprava FBiH je najavila kako će intenzivirati redovne i ciljane inspekcijske nadzore kako bi spriječila bilo kakve zloupotrebe poreznih propisa.
Donošenjem Odluke o najnižoj plaći u iznosu od 1000 KM poslodavci pokušavaju izbjeći obavezu isplate toplog obroka kako bi konačno smanjio troškove koji se odnose na izdatke na plaću i naknade plaća čime se još jednom pokazuje istinska opredijeljenost poslodavca da poboljšaju ekonomsko-socijalni položaj svojih radnika.
Ovim potezom ustvari pokazuju da ih u čitavoj priči interesira samo njihov kapital i dodatno bogaćenje preko leđa radnika, pojašnjavaju iz SSS BiH.
Uvrstiti u zakon
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike početkom veljače objavilo je radnu verziju novog Zakona o radu, koji regulira prava iz oblasti rada, a pri čijoj je izradi, kako naglašavaju iz ovog ministarstva poseban fokus stavljen na usuglašavanje s EU direktivama, čime će Federacija Bosne i Hercegovine imati jedan od najsuvremenijih zakona o radu u Europi.
Cilj nam je osigurati maksimalnu transparentnost i omogućiti svima da svojim prijedlozima doprinesu izradi najvažnijeg zakona u oblasti rada, kako bismo, s jedne strane povećali zaštitu radnika, a s druge strane i onemogućili sve one zloupotrebe koje nastanu zbog neprecizno definiranih propisa
, kazao je ranije federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
U prednacrtu Zakona o radu novina je reguliranje rada putem digitalnih platformi, zatim Ugovor na neodređeno vrijeme koji postaje pravilo. Preciznije su regulirani i prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad na praznike, rad na neradne dane i rad u smjenama, dok se pauza uračunava u radno vrijeme.
Ipak, novim zakonom ponovno nije predviđeno pravo na naknadu za topli obrok, ali kako doznajemo, Savez samostalnih sindikata uputit će inicijativu za donošenje zakonskih izmjena kako bi se osigurala zaštita ove naknade za radnike.
S obzirom da je u tijeku priprema prednacrta novog Zakona o radu, Savez samostalnih sindikata BiH će tražiti da se ova vrsta naknade uvrsti u zakon kako bi se radnici zaštitili po ovom pitanju.
Poslodavci u teškom položaju…
Iz Sindikata su na sjednici Upravnog odbora održanoj u petak još jednom poručili kako pozdravljaju odluku Vlade Federacije BiH o najnižoj plaći za 2025. godinu. Kako su naveli, "smatraju da je to prva odluka u posljednjih 20 godina koja je donesena u korist radnika."
Iako ovaj iznos još ne pokriva polovinu sindikalne potrošačke košarice, predstavlja značajan iskorak ka poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja radnika u FBiH.
Godinama je trajala naša borba da minimalna plaća bude tog iznosa, a deseci tisuća radnika koji su iskazali svoju zahvalnost zbog činjenice da će im se minimalna plaća konačno povećati, govore u prilog tome da je naša borba bila ispravna i svrsishodna, poručili su u priopćenju.
S druge strane, Udruga poslodavaca FBiH uputila je apel vlastima da se poduzmu konkretni potezi na fiskalnim reformama i omogući rasterećenje poslodavaca. Kako će se saga zvana "povećanje minimalne plaće" razvijati, ostaje za vidjeti…Jedno je sigurno – budućnost radničkih prava u (F)BiH i dalje će biti ključna tema u nadolazećim mjesecima.
