Minimalna plaća isključivo puni proračun

Nakon odluke Vlade Federacije BiH o najnižoj plaći, koja je donesena pred sam kraj prošle godine a javnosti pojašnjena tek na jučerašnjem obraćanju premijera i dopremijera, ne smiruju se reakcije.

Odluka je, prema brojnim analitičarima, pogrešna i neće donijeti ništa dobro ni radnicima i građanima. Jedni navodno mogu očekivati otkaze a druge čekaju poskupljenja.

Zli poslodavci

Zastupnik u federalnom parlamentu, Slaven Raguž (HRS), kaže kako je Kolegij Vlade na tiskovnoj konferenciji potvrdio kako je upitna fiskalna stabilnost i punjenje mirovinskog fonda te da je ova uredba način rješavanja tog problema i da se ne radi nipošto o poboljšanju radničkih prava.
Ovo je potvrdio ministar Kraljević u svome izlaganju, dok je premijer Nikšić nebuloznim argumentima opravdavao odluku, kako bi pokušao i dalje mutiti vodu. Primjerice, ako su problem zli poslodavci koji imaju milijunske dobiti, a sebi uplaćuju minimalac, zašto se nije išlo u izmjene poreza na dobit? Recimo, progresivni porezi na dobit od 10-20% ovisno o razini dobiti? Sve ovo pogotovo ako se zna da podatke o milijardama prihoda o kojima Nikšić govori ostvaruje velikom većinom 15-20 poduzeća. Ako su zli poslodavci koji sebi uplaćuju minimalac problem, što ćemo sa recimo SKB Mostar, JP Željeznicama, Rudnicima i drugim subjektima u vlasništvu države koji ne uplaćuju ništa?, kaže Raguž navodeći kako se zaboravlja kako je država, sa skoro 1,5 milijardi KM duga, najveći davač kuverti na tržištu.

Raguž komentira i navode kako se malo i srednje poduzetništvo koje je najviše pogođeno ne treba brinuti, jer će im se subvencionirati višak doprinosa.
Nedostatak novca
Uzmite primjer područja pogođenih klizištem i obećanja o pomoći i biste li kao mali ili srednji poduzetnik vjerovali Vladi na riječ? Osobito znajući da se sredstva post festum uplaćuju, tj. Morate sve uplatiti i onda bi vam Vlada 'velikodušno' vratila dio vašeg novca. Dakle, da zaključim, osnovna plaća je odavno morala se kretati od 1200 – 1500 KM, sa smanjenim stopama doprinosa koje poslodavci i radnici moraju uplatiti. Nedostatak novca se vrlo lako može nadomjestiti sredstvima depozita javnih institucija, a zaboravljamo kako Federacija ima preko 4,4 milijarde depozita koji leže na računu banaka, te progresivnim stopama poreza na dobit, uvođenjem reda u bankarski sektor porezima na njihove operativne prihode (kako bi se stalo u kraj samodefiniranju cijena bankarskih usluga), većim oporezivanjem prihoda kladionica i slično, kaže Raguž.

Admir Čavalić, federalni zastupnik Stranke za BiH, rekao je, nakon sastanka s malim gospodarstvenicima, da su otkazi već uslijedili, kao i otkazivanje investicija, da se urušava proizvodnja, te temelji gospodarstva u Federaciji BiH.
Zašto je sve to tako? Ne zato što radnik u Federaciji ima neto plaću od 1.000 KM, treba da ima i više, to je spin, nitko nije protiv toga, nego zbog činjenice da je bruto plaća trenutno u FBiH veća gotovo za 150 KM nego u Češkoj. Došli smo u tu poziciju da je sada jeftinije otići u Češku, registrirati kompaniju i zaposliti radnika, kaže Čavalić.

Šarena laža

Naveo je kako Vlada nije ponudila nikakve analize ni prakse, već rješenja koja su šarena laža, koja se nikad neće ostvariti, jer nema proračuna za navedeno.

Tvrdi da se ovim izravno urušava privreda Federacije i svodi se na ekonomsku snagu entiteta Republika Srpska.
Netko namjerno ili nenamjerno ruši Federaciju BiH, rekao je Čavalić, dodavši da bi podržao kada bi od milijarde KM, koje je Vlada uzela od radnika i gospodarstvenika i pritom ih posvađala, umirovljenici dobili mirovine od 1.000 KM.

Najavio je da će u Parlament uputiti tri zastupničke inicijative - da Vlada pod hitno u ovom mjesecu dostavi prijedlog fiskalnih zakona, da se Uredbom Vlade obračun radi na 619 KM barem u ovoj godini kao temporalno rješenje, te da umirovljenici moraju imati mirovinu 1.000 KM.

Raguž pak kaže, ako taj set fiskalnih zakona bude rađen kao što je urađen usvojeni nacrt zakona, da se boji da ćemo s usvajanjem fiskalnih zakona o fiskalizaciji, otići s kiše na krupu.

Proširenje broja obveznika

Naime, taj nacrt, npr. predviđa drastično proširenje broja obveznika korištenja fiskalnih uređaja definirajući prag od 5000 KM prometa. U praksi to znači gašenje tradicionalnih obrta koji paušalno uplaćuju poreze, obvezno korištenje fiskalnih uređaja pri svakoj transakciji koju, primjerice, bakica na tržnici radi. Fiskalna reforma mora biti usmjerena k rasterećenju tržišta, dizanja kupovne moći ljudi, a ne osmišljavanju dodatnih opterećenja u cilju održavanja fiskalne stabilnosti. Tu je najveći problem, što Vlada nije iskrena. Predstavljaju ovu uredbu o minimalnoj plaći kao pomoć radniku, dok se radi isključivo o punjenju proračuna. Kupovna moć će ostati ista ili će se smanjiti, ali će se povećati javni prigodi. Dakle iskrenost namjera je problem, a još veća smetnja su nemošta pravdanja ove uredbe, smatra Raguž.

Neka predviđanja govore da će ovakva odluka će značiti i povećanje plaća izabranim dužnosnicima, uposlenicima u javnom sektoru, što sindikat negira, ali za očekivati je da će doći i do povećanje cijena usluga i osnovnih životnih namirnica.

Istodobno, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama FBiH, ne slaže se sa spomenutim povećanjem i naglašava da ove dvije kategorije nemaju nikakvu međusobnu povezanost.

Navode kako je Sindikat pregovarao s Kolegijem Vlade Federacije BiH prije donošenja Odluke o iznosu najniže plate za 2025. godinu. Tom prilikom Sindikat je zahtijevao poštivanje odredbi Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH te Kolektivnog ugovora.
Naglašavamo da izjave pojedinih ekonomista, koje povezuju osnovicu plaća zaposlenika u organima uprave s minimalnom plaćom, nisu točne. Osnovica za plaće državnih službenika i namještenika utvrđuje se zakonom i Kolektivnim ugovorom između Vlade FBiH i reprezentativnog sindikata. Njezina visina se množi s koeficijentom kako bi se odredila neto plaća, navode iz Sindikata.

Bosansko proljeće

Damir Hasanović, mali gospodarstvenik iz Banovića, kazao je novinarima da ovaj saziv Vlade nastoji namjerno ili nenamjerno uništiti državu i njezino gospodarstvo.
Stvar još nije gotova, nameti još nisu krenuli, otimanja još nema. Mi ćemo pokušati prikupiti potpise 20 zastupnika da osiguramo sjednicu i da razgovaramo i pronađemo najbolje rješenje. Ako bude sjednice, onda možemo tražiti ocjenu ustavnosti pred sudom. Ujedinimo se i stanimo svi jedni uz druge. Ne dozvolimo ovoj nestručnoj i pohlepnoj Vladi da napravi neprijateljstvo između radnika i poslodavaca. Mi nismo kriminalci. Ljudi koji hrane i grade ovu državu nisu kriminalci, kazao je Hasanović, te je uputio poruku Nikšiću.

Nermine, ukoliko ne povučete odluku i ne napravite jedno najdemokratskije prihvatljivo rješenje, imat ćete bosansko proljeće, imat ćete 30.000 ljudi ovdje na ulicama, sa svojim oruđima, sa svojim alatima s kojima zarađuju kruh, viljuškarima, bagerima i svim onim alatima s kojima mi pošteno zarađujemo svoj kruh, rekao je, Hasanović.