Nigdje radnik od zarađenog novca manje nosi kući nego kod nas

Povlačenja nema, minimalna plaća od tisuću maraka ostaje. Ukratko – poruka je kolegija Federalne vlade na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem. Ovo je prvi korak ka rješavanju statusa potplaćenih radnika u Federaciji. Mišljenje javnosti i dalje je podijeljeno. Odluka, kao nijedna do sada, izazvala je neviđenu polarizaciju.

No, iz Vlade poručuju da do masovnih otpuštanja neće doći. Vlada je spremna pomoći obrtima i malim poduzećima, ali i poslodavcima koji, nakon povećanja minimalne plaće, planiraju i linearno povećanje ostalih primanja. Mjere pomoći navodno su već spremne.

O uredbi, plaćama, radnicima, pravima, poslodavcima i ekonomiji za Federalnu televiziju je govorio Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Na početku razgovora komentirao je Uredbu Federalne vlade o minimalnoj plaći. Kaže kako je očekivao, nakon svih argumenata koje su poslodavci iznijeli, da će doći do određenih korekcija.
Najavljene su subvencije za koje još uvijek ne znamo ni u kojem su iznosu, ni kome su namijenjene, niti kako će se isplaćivati. Kao Udruga poslodavaca tražili smo hitno sazivanje izvanredne sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća u Federaciji kako bismo razgovarali o ovim pitanjima. Želimo da se otvore karte, da se stave sve brojke na stol i da razgovaramo o svim opcijama i varijantama. Ključni problem je što ovoj odluci nije prethodio nikakav socijalni dijalog. To je naša najveća zamjerka, istaknuo je Smailbegović.

Kaže kako su poslodavci putem medija pokušavali ukazati na sve potencijalne negativne posljedice Vladine uredbe. Ističe da je ona na Ekonomsko-socijalno vijeće došla pod točkom "razno" te da nije bila na dnevnom redu.

Nismo dobili nikakve materijale niti analize o mogućim posljedicama. Uredba je jednostavno pročitana, izglasana i potom usvojena na Vladi. Činjenica je da su plaće u Federaciji niske. S druge strane, Vlada kaže da na ovaj način pokušava zaštititi dostojanstvo radnika. U posljednjih nekoliko dana prisustvovao sam na najmanje deset sastanaka s predstavnicima različitih kompanija. Svi su jedinstvenog stava – minimalna plaća od tisuću maraka ne bi trebala biti problem. I ona, u suštini, nije problem jer vrlo malo radnika radi za manje od tog iznosa, navodi Smailbegović.

Dodaje kako nisu sve regije u BiH jednako razvijene, što dovodi do razlika u prosječnim plaćama. Navodi primjer Županije Središnja Bosna, gdje je prosječna plaća 1.100 KM.
Ovom uredbom sada se približavamo prosječnoj plaći. Zeničko-dobojski kanton također ima razvijenu industriju, s velikim brojem radnika s niskim primanjima. No, ono što smo čuli jest da će povećanje doprinosa značajno opteretiti poslodavce – riječ je o dodatnih 300-400 maraka doprinosa po radniku, ističe Smailbegović.

Vlada uopće nije htjela razgovarati

Neke će tvrtke sigurno smanjiti broj zaposlenih kako bi se prilagodile ovoj situaciji. Druge će pokušati povećati cijene svojih proizvoda i usluga kako bi nadoknadile troškove, dok će neke, nažalost, biti prisiljene zatvoriti poslovanje, upozorava.
Vlada govori o nekim subvencijama. Rješenje bi moglo biti u ozbiljnim subvencijama, ali još uvijek ne znamo ni njihovu visinu ni način isplate. Ne smatramo da su subvencije najbolje rješenje. One mogu biti privremena pomoć, ali nema logike da nekome uzmete novac i onda mu ga vraćate. Ovo pitanje trebalo se rješavati drugačije. Imali smo konkretne prijedloge i bili spremni za raspravu na Ekonomsko-socijalnom vijeću, no Vlada uopće nije htjela razgovarati. Njihov je stav bio – 'nismo suglasni' i time je tema bila zatvorena, kaže Smailbegović.

Prema njegovim riječima, jedino ispravno sustavno rješenje jeste donošenje seta fiskalnih zakona. Objašnjava da bi to podrazumijevalo smanjenje opterećenja na rad te smanjenje doprinosa na razinu koja je u skladu s europskim standardima.
Svjetski prosjek doprinosa iznosi oko 25%, u Europi je 30%, dok je kod nas ukupno 42,5%. Dakle, znatno smo iznad prosjeka. Profesori koji su analizirali ovaj problem rekli su da ne postoji zemlja u kojoj radnik od zarađenog novca manje nosi kući nego kod nas. To je suština problema. Rad se mora ozbiljno rasteretiti, što bi dovelo do povećanja plaća, smatra Smailbegović.

Neizbježna inflacija

Zaključuje kako je uredba završena priča te da će njezina primjena neizbježno dovesti do inflacije.
Ovo će definitivno potaknuti inflaciju. Trgovci će povećati cijene svojih proizvoda jer će i plaće radnicima u trgovinama morati rasti. Povećavat će se trgovačke marže, a s njima i ulazne cijene svih proizvoda i usluga. Svi će biti primorani povećati cijene svojih proizvoda, zaključuje Smailbegović.