Očistiti tržiše od poslodavaca koji ne poštuju radnike i ne plaćaju poreze

Bivši ministar financija Kantona Sarajevo i aktualni zastupnik u Skupštini KS Davor Čičić komentirao je odluku Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM, ističući kako je to pitanje puno dublje od same brojke.

Čičić, koji je gotovo dva desetljeća proveo u realnom sektoru, vodio jednu od najvećih proizvodnih kompanija u BiH i bio član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH te Udruženja poslodavaca, tvrdi da ima dovoljno iskustva da ukaže na ključne probleme vezane uz ovu odluku.

Nelojalna konkurencija i porezne utaje

Prema njegovim riječima, ozbiljne tvrtke u privatnom sektoru već dugo prijavljuju radnike na više plaće, plaćaju sve poreze i doprinose te poštuju kolektivne ugovore. No, ističe kako istovremeno postoji veliki broj tvrtki koje radnike prijavljuju na minimalac, a ostatak plaće isplaćuju u kuverti, čime zaobilaze plaćanje doprinosa i ostvaruju nepravednu tržišnu prednost.

Moja firma se na tržištu borila protiv onih koje su zahvaljujući poreznoj utaji mogli ponuditi jeftinije proizvode. Njihovi radnici prijavljeni su na minimalac, a ostatak primaju u koverti. To im omogućuje da proizvod prodaju po nižoj cijeni, što ozbiljne firme stavlja u neravnopravan položaj" – navodi Čičić.

Istaknuo je da takvi poslodavci u javnosti često nastupaju kao "veliki domoljubi", dok istovremeno utajom poreza štete državi.
Što bi se dogodilo u Njemačkoj, Austriji ili SAD-u kada bi netko pokušao izbjeći plaćanje poreza? Završio bi u zatvoru i dobio zabranu rada. Kod nas se to, nažalost, smatra normalnim.

Radnici su najveće žrtve

Čičić ističe kako su upravo radnici najveće žrtve ovakvog sustava, jer primanjem plaće u kuverti ostaju bez pune socijalne sigurnosti.
Ljudi su ucijenjeni, šute jer se boje gubitka posla. No, problem nastaje kasnije – kada žele podići kredit ili kada odu u mirovinu, pa im zbog niskih uplata doprinosa mirovina bude minimalna.

Dodaje i kako se tržište u BiH mijenja te da strani trgovački lanci, koji ulaze u zemlju, već sada isplaćuju puno više plaće od minimalnih i uredno plaćaju sve poreze i doprinose.
Neki će reći – lako je njima, oni su veliki. No, velike tvrtke ne ulažu u neko tržište bez ozbiljne analize, pa ni bez analize isplativosti plaća. Ako oni mogu, zašto ne mogu i domaći poslodavci?

Vrijeme je za promjene

Čičić ističe da je u 2023. godini dobit poduzeća u FBiH iznosila 5,3 milijarde KM, što pokazuje kako prostora za povećanje plaća ima, ali se postavlja pitanje zašto se to ne događa.
Cijene su značajno rasle, ali ne samo zbog inflacije. Mnogi su povećali svoje profitne marže i iskoristili inflaciju kao opravdanje. Profit vlasnika kapitala nije nešto o čemu se često govori, ali dobit pokazuje da nije sve do inflacije, nego i do maksimizacije profita.

Smatra da bi Vlada Federacije BiH trebala smanjiti doprinose, ali i povećati porez na dobit te uvesti porez na dividendu, jer je trenutačna porezna stopa od 10% najniža u regiji, dok u zemljama EU porez na dividendu iznosi između 15 i 30%.
Strane banke izvlače desetine milijuna maraka dobiti iz BiH, a na to ne plaćaju ni marku poreza. Istovremeno, neki domaći trgovački lanci ostvaruju ogromne profite, dok im radnici rade za 700 do 1.000 KM. Jesmo li izgubili empatiju prema radnicima?

"Ovo je bitka za kuvertu"

Zaključio je da ova odluka nije samo pitanje ekonomije, već i društvene pravde.
Možda je napokon došlo vrijeme da se tržište pročisti od onih koji ne poštuju radnike, ne plaćaju poreze i šire nelojalnu konkurenciju. Ova rasprava se ne vodi oko toga može li se ili ne može povećati plaća – ovo je bitka za kovertu i za one koji više ne mogu sakrivati isplate izvan sustava.

Na kraju je dodao:

Zadovoljan radnik jedini je zdrav temelj uspješne tvrtke i društva u cjelini.