Podatak prema kojemu su ukupni novčani transferi iz inozemstva u BiH u pola godine iznosili gotovo 2,7 milijardi maraka, a od toga iznos izravni novčani transferi iseljeništva gotovo 2 milijarde maraka, jasno upućuje na zaključak kako bosanskohercegovačko iseljeništvo ima iznimno snažan utjecaj na domaća ekonomska kretanja, održavanje i podizanje životnog standarda stanovništva, tekuću potrošnju, a samim time i ukupno ekonomsko stanje u državi.
Informacije Ureda za komunikacije Središnje banke na prilično ilustrativan način govore o toj tematici te upućuju na činjenicu da je iseljeništvo jedan od snažnih pokretača Bosne i Hercegovine.
U ovoj godini vidljiv je daljnji porast iznosa transfera iz inozemstva, pa je tako u prva dva tromjesečja, odnosno u pola godine, iznosio dvije milijarde i 685 milijuna maraka, a od toga je najveći iznos išao na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, što je u praksi način materijalne, odnosno financijske pomoći iseljenika svojim obiteljima. Tako su iseljenici kroz osobne transfere poslali doma milijardu i 968 milijuna maraka (u prvom tromjesečju 857,6 milijuna, a u drugom milijardu i 110,5 milijuna maraka), dok su u istom razdoblju prošle godine poslali malo više od milijardu i 764 milijuna maraka.
Druga stavka po vrijednosti su ostali tekući transferi koji su iznosili 717,3 milijuna maraka (lani u istom razdoblju iznosili 662,4 milijuna maraka), a od tog je iznosa najveći dio otišao na socijalna davanja, odnosno po staroj metodologiji mirovine iz inozemstva, i to oko 647,9 milijuna konvertibilnih maraka.
Pod uvjetom da se ovaj trend nastavi, za očekivati je kako ćemo 2024. godinu završiti s rekordnim iznosima tekućih transfera iz inozemstva, a koji bi mogli dosegnuti 5,4 milijarde maraka, što je znatno više u odnosu na lanjski ukupni iznos koji je bio pet milijardi i 266,9 milijuna maraka.
Izravni novčani transferi, a osobito oni osobni, jedan su od ključnih elemenata održavanja i podizanja kupovne moći žitelja Bosne i Hercegovine koji su, suočeni s inflacijskim kretanjima, u znatnom problemu kako dočekati kraj mjeseca bez minusa na računu. Stoga se na pomoć iz inozemstva gleda kao na spasonosno rješenje u vremenima kada su osobna primanja u zemlji u priličnom raskoraku s troškovima života, a o čemu svjedoče i iznosi potrošačke košarice.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za listopad ove godine iznosi 3080,60 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz ove godine iznosila je 1384 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 44,93 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09 posto.
Udio prehrane u košarici veći je od 40 posto, a budući da su osnovne prehrambene namirnice u najvećoj mjeri doživjele inflacijski udar, često i neopravdan kretanjima na globalnim tržištima, jasno je kako građanima BiH na kraju mjeseca ne preostaje mnogo manevarskog prostora za ostale oblike potrošnje, kao ni za saniranje brojnih tekućih obveza. Na razini EU-a, dodaše prije inflacije, prosječni udio prehrane u mjesečnim troškovima prosječnog kućanstva u EU bio je tek 14,3%, sada je on vjerojatno nešto veći, no i dalje neusporedivo niži u odnosu na BiH.
Za usporedbu, prosječna godišnja zarada na razini Europske unije je 28,217 eura, odnosno mjesečno 2351 euro. Sve navedeno jasno upućuje na zaključak kako bi brojne obitelji u BiH bile u velikim problemima bez podrške rodbine iz inozemstva, a tako će biti i u budućnosti. Istodobno, iseljeništvo i na druge načine pozitivno utječe na domaća gospodarska kretanja, i to vlastitom osobnom potrošnjom tijekom godišnjih odmora, a očekuje se kako će i u ovom mjesecu, kada veći broj njih dolazi iz inozemstva, brojke jasno potvrditi navedenu tezu.
Onaj dugoročni segment utjecaja iseljeništva izražen je kroz tematiku ulaganja u BiH, bilo da je riječ o realizaciji osobnih poslovnih ideja u zemlji, bilo da je riječ o lobiranju u poslovnoj zajednici zemalja Europske unije za prepoznavanje Bosne i Hercegovine, kao zemlje koja ima niz komparativnih prednosti u smislu investicijskih procesa.
Naravno, kako bi se pitanje ulaganja podignulo na višu razinu, potreban je i odgovarajući odgovor države, odnosno njezinih razina vlasti, a osobito kada govorimo o ubrzanju i pojednostavljenju procedura i skraćivanju vremena potrebnog za registraciju biznisa.
Svakako je za pohvaliti aktivnosti koje bilježimo u posljednjem razdoblju, a koje upućuju na ubrzan rad u smislu digitalizacije javne uprave, kao i izrade registra iseljeništva, a sinergija oba elementa mogla bi dovesti i do znatno boljih brojki kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu.
