Jedan od skupova iz projekta oblasti veterinarstva, realiziran uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), okupio je u Zenici desetine pčelara iz cijelog kantona, od kojih pojedini imaju i više od 300 košnica, kao i veterane u ovoj oblasti, koji se poslom bave više od trideset godina.
Novi izazovi pred pčelarima
Na temu vitalnosti medonosnih pčela, biotehnologije i izazova održivosti proizvodnje u 2025. godini, govorila je Violeta Santrač, stručnjakinja s Veterinarskog instituta "Vaso Butozan" iz Banja Luke. Ona je govorila i o novim nametnicima pčelinjih zajednica, te rizicima i izazovima s kojima se ove zajednice susreću.
Bitna je mogućnost razumijevanja momenta u kojem se pčelarstvo događa u onome što jesu pčelarske prakse, državne politike, nacionalne prilike, uvjeti sredine, ekologija, zdrava hrana i zdrava promišljanja. Pčelarstvo se opet nalazi pred novim napadom novog patogena koji također dolazi s istoka, jedne posebne parazitske grinje koja nije varola nego se zove tropilela i činjenica je da pčelari s tim treba da budu preventivno upoznati, da da su u stanju da imaju validne informacije, da se da signal i zakonodavcima i onim koji se bave u veterinarskom servisu i agronomskom servisu, da treba da se prave pripremni kontrolni planovi za suzbijanje jednog momenta kada ta dva ili tri nametnika uđu praktično na teritorij BiH
, istaknula je Santrač.
Poseban osvrt je dat na moderne biotehnološke procedure koje se u pčelarstvu ne uzimaju sasvim ozbiljno, ali direktno utječu na pčelarske prinose, prije svega na očuvanje kulture, poštovanja okoliša, zaštitu životne sredine u kojoj se dešava taj pčelarski servis, ali i poznavanje odnosa prema izazovima novih genetskih organizama, kako u biljnom, tako i u životinjskom svijetu, te na intervencionističke tehnologije koje se odnose na izmjenu genoma medonosne pčele i praktičnu izmjenu genoma biljaka koje će biti navodno prilagođene uvjetima budućih klimatskih izazova.
Činjenica je da se klima možda u nekakvom kratkom ljudskom periodu mijenja, pčelarstvo je postalo vrlo neodrživo, jedna grana u kojoj se dosta investira, iz koje se više tako mnogo ne dobije i kad se dobije onda ti proizvodi koji se dobiju obično nisu dovoljnog kvaliteta da bi ih nazvali med, jer postoji samo kvalifikacija med, ne postoji ni prirodan i neprirodan med je samo jedna jedina kvaliteta, jer pričati o vosku, propolisu, matičnoj mliječi, ishrani insektima i tako dalje
, dodala je Santrač.
Pčelari iz ZDK su dobili jedan širi uvid u ono što je sadašnjost s naglaskom na mogućnosti nekakvih budućih promišljanja u smislu planiranja njihovih praksi, a ljudi koji se bave kreiranjem poljoprivrednih politika signal da se u pčelarstvu mnogo, u svijetu radi, pogotovo mnogo u Europi, te da je potrebno vidjeti gdje se nalazimo i vidjeti koje su zapravo dobre prakse za pomoć ovoj poljoprivrednoj grani.
Primjeri dobre prakse u BiH
Lejla Biber s Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo govorila je o suvremene pristupima autentičnosti, deklariranju i brendiranju pčelinjih proizvoda.
Govorili smo o suvremenim trendovima u pčelarstvu i digitalizaciji, to je još uvijek ono nepoznanica kako i za pčelare, tako i za javnost. Kod nas nažalost pčelarstvo je još uvijek zasnovano na tradicionalnim osnovama, ne razgovara se toliko često niti se koristi u pčelarstvu, ali moramo krenuti u korak ka EU, ka osuvremenjivanju pčelarstva i naravno da težimo povećanoj proizvodnji pčelinjih proizvoda
, istaknula je Biber.
Ona je istaknula kako se svake godine svi žale na prinose, iako suvremenim pristupom mogu pomoći kako pčelama tako i sebi po pitanju većih prinosa.
Danas smo predstavili i dobre primjere koji su urađeni u BiH, projekti koji su završeni u dvije općine, općine Tešanj i Milići, gdje smo proveli digitalizaciju kako registra pčelara i pčelinjaka, tako i pčelinjih paša. Sada je to dostupno i pčelarskim udruženjima i općinskim službama i naravno bit će dalje proslijeđeno i ka ministarstvu. Pomoći će dosta njima, pomoći će ljudima koji rade u općinskim službama. Naravno mi ćemo nastaviti dalje raditi to, imamo dvije naredne općine, Livno i Berković, gdje dalje provodimo taj postupak digitalizacije
, dodala je Biber.
