Obilježavanje 140. obljetnice muzeja Humac, prvog u BiH

ljubuski.info

U Franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu u Ljubuškom u utorak je održan znanstveno-stručni skup pod nazivom "Kulturna baština i suvremenost", posvećen obilježavanju 140. obljetnice osnutka Humačkog muzeja, najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini.

Ovaj događaj, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, okupio je ugledne znanstvenike, kulturne djelatnike i dužnosnike s ciljem isticanja važnosti očuvanja i promocije bogate povijesne i kulturne baštine.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH) akademik Mladen Bevanda naglasio je kako HAZU BiH nastoji afirmirati kulturnu baštinu kroz znanstveno-stručne skupove. Govoreći o osnivanju muzeja prije 140 godina, akademik Bevanda je istaknuo kako je to bilo vrijeme nepismenosti, ali i velike vizije.

Posebnu radost izrazio je zbog interdisciplinarnosti znanstvenika i stručnjaka okupljenih na ovom događaju, kazavši da na skupu sudjeluju povjesničari umjetnosti, književnosti, izobrazbe i opće povijesti, arheolozi, muzeolozi, filozofi, teolozi i mnogi drugi, što pokazuje bogatstvo tema i pristupa.

Federalna ministrica kulture i sporta dr. sc. Sanja Vlaisavljević otvorila je znanstveni rad akademije, naglasivši važnost kulture i obrazovanja kao temelja za očuvanje identiteta i društvenih vrijednosti, obraćajući se posebno mladima. Istaknula je i ključnu ulogu obrazovnih institucija u društvu.
Škole nisu samo mjesta obrazovanja, već i institucije koje regrutiraju građane za život u zajednici. A život u zajednici – nije li to najveća vrijednost? Upravo u zajednici možemo izgraditi pozitivne vrijednosti koje će oblikovati našu budućnost – rekla je ministrica.

Osvrnula se potom i na važnost odgovornosti mladih za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, izrazivši uvjerenje da će upravo mladi biti građani koji će znati naći svoje mjesto pod ovim nebom, boriti se za njega i štititi ga. Ministrica Vlaisavljević završila je govor pozivajući sve generacije na povratak temeljnim vrijednostima zajedništva, obrazovanja i kulture, koje su ključ za napredak i očuvanje identiteta u Bosni i Hercegovini.

Gvardijan Franjevačkog samostana na Humcu fra Dario Dodig osvrnuo se na važnost stalnog istraživanja i proučavanja bogate povijesti Humčkog muzeja, najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini. Izrazio je uvjerenje da će zaključci i rasprave s ovog skupa rezultirati objavljivanjem zbornika koji će, kroz povijest, postati nezaobilazan izvor u istraživanju muzeja.

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš u svom govoru istaknuo je da je pamćenje uvijek bilo medij kroz koji nastaje moralni odgoj osobe te podsjetio na dugu tradiciju franjevačkog reda u prenošenju znanja.

Obljetnica osnivanja muzeja na Humcu, naglasio je, provocira duboko pitanje odgovornosti – ne samo prema povijesti i naslijeđu, već i prema budućim generacijama. Fra Grbeš ukazuje na potrebu preispitivanja današnjeg odnosa akademske zajednice i institucija prema znanju i povijesti.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić istaknuo je duboku povezanost franjevaca i ljubuškog puka kazavši da su stoljećima franjevci na ovim prostorima izgrađivali crkvu, učili puk pismenosti, znanosti i umjetnosti te sačuvali vjersku i nacionalnu svijest hrvatskog naroda. Posebno je naglasio važnost doprinosa franjevaca i časnih sestara koji su oblikovali ne samo duhovni, već i društveni život Ljubuškog.
Danas čak 19 ljubuških ulica nosi nazive po zaslužnim fratrima i časnim sestrama, što je trajni znak zahvalnosti za njihovo djelovanje - dodao je Markotić.

Jedan od sudionika skupa bio je i akademik Šimun Musa koji je rekao da će muzej, kao sudionik prošlosti i svjedok kulturne baštine, čimbenik sadašnjosti i čuvar identiteta, pored svoje povijesne, obrazovne, etičke, arheološke, etnološke, nacionalne i univerzalne vrijednosti i u budućnosti, ostati znak naše prepoznatljivosti i samosvojnosti.
Zbog te važnosti nužna je uloga lokalne i državne uprave u osiguranju i bogaćenju muzejske zbirke te zaštiti i funkcioniranju muzeja. U želji da prvi muzej u BiH – muzej na Humcu – zadrži i u tome pogledu svoje prvenstvo, s osobitom zahvalom fra Anđelu Nuiću, njegovu osnivaču, fra Boniciju Rupčiću koji ga je svojim radom ponovno oživio i osnažio i fra Branimiru Musi, gvardijanu, koji je temeljito unaprijedio prostor i postav muzeja te ga nanovo otvorio 2002. godine rekavši da velike ljude pamte vremena koja su oni obilježili, a njih ta vremena čine nadvremenskima. Hvala franjevcima koji su ga oplemenjivali i čuvali predajući ga budućim naraštajima - zaključio je akademik Musa.

Glas naroda

kako ste dom na humcu na crno napravili , zašto objekat nije ucrtan u katastar , zašto se objekat nalazi na dvije katastarske čestice , kako je hdz objekat poklonio a vlasnik istog je država preko duhanske stanice , zašto ako ste već poklonili dom onda i niste i ostalu zemlju crkvenu poklonili koja se nalazi u baščini i koje je vlasnik duhanska stanica i kome se ista zemlja namješta da je kupi kroz privatizaciju ,evo pitam čisto za prijatelja hahahah

Kako privatizirati kada je sva dokumentacija Agroproma kod dva ljubuška poduzetnika? Pada u vodu privatizacija zajedno sa gradskom upravom.

Gdje su pare od ulaznica za muzej, fratarskog kafića, renta glazbene škole?

Tko su ta dvojica

Hvale vrijedan dogadjaj.Bravo nasi fratri.Lijepo sto je ukljucena i akademska zajednica i sto je ministrica kulture odrzala prigodan govor.Ljubuskom treba jos muzeja.

Starci na okupu ,stare krbaline naucili lagati ali kome vise nema babetina i naivnih .
Misle da je to ko u Titino vrijeme da je narod nepismen , pojma nemaju ! Jad i tuga .

A ko ce biti tu svi su mladi zbog takvih u NJemackoj i dalje. Sad udbasi kolo igraju !!

Na vlasti su ovi sa Fabus i Logos diplomama.

Ministrica Sanja mogla je barem da napravi fizuru ako zna da će je snimati kamere i da će izaći po medijima. Šta je frizura košta valjda ima ministarsku plaću, a ne vezati kosu jeftino u repić.

Akademik Palameta toliko je informiran o muzeju na Humcu da je tek iz trećeg pokušaja i uz pomoć šaptača pogodio koliko je star muzej. Prvo je rekao 100 godina, drugi put 150 godina, i treći put uz pomoć potrefio 140 godina. To govori sve o njegovoj tituli i znanju.

Aferim dobro si to primjetio. A onaj ukrasni kamen je ukraden iz ljubuške džamije sa kule. Šta nisu pozvali ljubuškog hodžu na taj skup.

Žalosno da nam moraju doći neki sa strane da nam pametuju o našoj povijesti, a nama ispred nosa.

Jesuli pozvali onog trgovačkog arheologa što je opljačkao ilirske grobnice na Mrljanovcu nijesu ga pozvali da govori na skupu.

Nisu pozvali nikoga iz LJubuskog bas interesantno pa mogli su bar onog Dragicevica iz Miletne.

Nadam se Trnjku i dogodine pred Samostanom

Ali zato će biti kuhano vino za Advent.

Nigdje u svijetu nema ovakve bratije kakvi su ovi na Humcu.
Nek pokažu narodu koliko naplate od kafića, ulaznica za muzej,
redovine, darova za crkvu tijekom godine, krštenja, vjenčanja,. sprovode,
mise, [ * neprimjereno * ] jedni, kako vas više nije stid.
A obični narod nema za što kupiti kubik drva. Kome vi više mažete oči.

Obilježavanje 140. obljetnice muzeja Humac, prvog u BiH
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari