Vrijeme je godine kada nam na police trgovina, ali i na tržnice stižu šipci, što oni hercegovački, što oni iz uvoza. Godina za rad oko istih je bila jako zahtjevna, no zato su plodovi izuzetno dobri, tako da su s te strane domaći proizvođači više nego zadovoljni
Častimir Čuljak iz Ljubuškog, na tri lokacija ima zasađeno ukupno 500 stabala, od kojih za sada s 300 njih bere plodove svoga rada. Posla je ove godine bilo jako puno.
"Godina uzgoja šipka bila je izuzetno teška. Sve zbog toplotnih udara i velikih vrućina koje su nas pratile. Šipak se u takvim uvjetima teško održava," kaže Častimir .
U vrijeme suša potrebno je navodnjavati sustavom kap po kap što je i sam radio. Ipak, unatoč nepovoljnim uvjetima, rod šipka ove godine se pokazao iznimno bogatim.
"Imamo obilne i bogate plodove, puno bolje nego prošlih godina. Na svojoj plantaži imamo ciparsku i barsku sortu i obje su odlične. Također, imam i jedno stablo ljutog šipka glavaša, no njega koristim za pravljenje soka od šipka koji je itekako tražen. ističe Čuljak.
Cijene šipka trenutno variraju, što dodatno komplicira situaciju.
"Cijena prvih šipaka na čapljinskoj veletržnici bila je 3 KM, a zatim je pala na 2,70 KM, pa na 2,50 KM. Prije tri dana cijena se spustila još niže; jučer su se mogle pronaći od 1,50 do 2,50 KM, ovisno o prodavaču," objašnjava Čuljak.
Međutim, cijene u trgovačkim lancima drastično su više. "Prvi šipci koji su stigli na police iznosili su 6 KM, dok je sada ta cijena u prosjeku 4,95 KM po kilogramu," dodaje Čuljak, ukazujući na razlike u tržištu.
Čuljak je i kazao kako Hercegovci itekako vole šipke te da je potražnja itekako velika.
Na kraju, iako su proizvođači suočeni s izazovima u pogledu održavanja i cijena, kvaliteta šipka ostaje visoka. Ova situacija naglašava potrebu za stabilnijim tržišnim uvjetima kako bi se osigurala održivost i uspješnost lokalnih proizvođača u budućnosti.
Glas naroda
zašto su neki šipci sterilni?
zašto su neki šipci sterilni?
Samo šipak
Samo šipak
Ma kako da ne,evo ti šipak…
Ma kako da ne,evo ti šipak…
Sipak je voce koje se ne
Sipak je voce koje se ne tretira nicim isto ko i smokva. Bolje vam je ditetu dat sipak da pojede nego mandarinu il jabuku. Inace je interesantno da pored navedenih sipka i smokve mi u Hercegovini imamo i dosta drugog voca kog netriba nicim tretirat pa bi time tribalo da je zdravo. Dzenderika, drinjina,trisnja, visnja pa i kostila ,ako je ona voce.
Kako se šipak uzgaja malo je
Kako se šipak uzgaja malo je poznato. Kako ga zalivati ili ne zalivati da ovako ne popucaju. Čim prva kiša ili zaladi 50% popuca. Možda i tu imaju neka pravila. Zna li neko da to ovdje objavi?