U BiH za osam mjeseci ove godine uvezeno je 207.773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka, podaci su dobiveni iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH..
U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine uvoz je porastao za 8.631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom razdoblju plaćeno 262.239.089,22 KM.
I dok je logično da su u BiH uvezene banane u količini od 35.034.913,42 kilograma, čija je vrijednost 53.974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, dotle iznenađuje da je u našu zemlju stiglo 23.854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22.400.120,63 KM. Tako smo krumpira najviše uvezli iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije.
Osim krumpira, najviše je uvezeno rajčice, i to 16.390.819 kilograma, čija je vrijednost 19.187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog i bijelog luka, kao i prase, a tog povrća je uvezeno 8.690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije.
Nemale su količine i kupusa, kelja, karfiola, ali i mrkve. I dok je kupus u BiH stizao, uglavnom, iz Albanije, mrkva je dominantno dolazila iz susjedne Srbije.
Kada je riječ o voću, nakon banana, u našu zemlju je uvezeno najviše agruma. Međutim, uvezena je značajna količina jabuka, krušaka i dunja, i to 21.577.423,47 kilograma, a vrijednost tog voća, kojeg je najviše stiglo iz Poljske i Srbije, iznosila je 16,3 milijuna KM.
Predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH Nedžada Biću ovi podaci ne iznenađuju, jer, kako kaže, mi smo odavno ovisnici o uvozu, dok, s druge strane, izostaje zaštita domaće proizvodnje.
''Usto, neophodno je što više sredstava upumpavati u poljoprivredu da bi ona bila konkurentna. Primjera radi, u susjednoj Hrvatskoj se godišnje izdvoji iz budžeta gotovo milijarda maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuku iz europskih fondova. Kod nas, evo, u Federaciji BiH to je nepunih 200 milijuna KM.
Ako uzmemo i RS i Brčko distrikt, sve skupa ne prelazi cifru od 300 milijuna KM. Znači, nismo konkurentni, nemamo plavog dizela, što imaju svi poljoprivrednici u svijetu, i logično je da se ovo događa. Neophodne su, dakle, zaštita i adekvatne mjere'', objašnjava Bićo.
Kada je riječ o izvozu voća i povrća, BiH je izvezla najviše krumpira, i to 3.384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM. Pozitivno je što se u odnosu na osam mjeseci prošle godine izvoz krumpira udvostručio, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog voća je izvezeno 5.959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a najviše, gotovo polovina, ga je otišla u Njemačku.
Za ovih osam mjeseci iz naše zemlje je izvezen 28.923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM.
Glas naroda
Ništa neobično u naopakoj i
Ništa neobično u naopakoj i korupiranoj državi.Umjesto da udare carine i poreze na proizvode koji se kod nas mogu proizvesti a istog oslobode za tehnologiju koja se kod nas ne proizvodi i nikad neće,oni rade obrnuto.Znači samo pogodovanje uvoznicima i velikim trgovačkim lancima
Ta će ovi prizvest, samo
Ta će ovi prizvest, samo poticaje bibaju u Ljubuškom ima 300 opg-a fiktivnih, rezultat je takav uvoz pa vi zjačite koliko hoćete.
OPG sve domaće iz hladnjače
OPG sve domaće iz hladnjače a poticaji se za smrikovinu jamljaju
Ispravak netočnog navoda:
Ispravak netočnog navoda: nije uvezla BiH već brojni uvoznici i zastupnici koji su pod zaštitom političara. Zbog njih i njihovog uspješnog biznisa umire domaća proizvodnja i nestaju sela. Bez jakog sela i seljaka nema jake države.
Ljubuški je pun sdevize
Ljubuški je pun sdevize gospođo! E sad od kud te devize ja mogu samo da se dosećam?
Muka kopat a rakija duša.
Muka kopat a rakija duša.
Ne isplati se kopat . Nema se
Ne isplati se kopat . Nema se kada kkopat . Moraju se pratit rezultati svih svjetskih utakmica . Triba se kladit i dobit
Zadnji im bija uvoz hrane
Zadnji im bija uvoz hrane neznaju sucin je polivano samo truju narod
treba vidjeti kolika je
treba vidjeti kolika je domaća proizvodnja,koliko izvozimo,koliko uvozimo.Domaća proizvodnja ne može podmiriti potrebe za potrošnjom i zato uvozimo.Nismo konkurentni jer imamo velike troškove.Treba jedna detaljna analiza.
Čuj kopati i nešto imati, to
Čuj kopati i nešto imati, to nije moderno. Moderno je ne raditi ništa , a imati sve, to su danas uspješni ljudi, niih mediji slave, a mladež im se idvi, uspjeli u životu i oni bi tako, al neće moći ove noći.
Točno tako! Nije mladež kriva
Točno tako! Nije mladež kriva nego roditelji samo zato što od kad se rode pa dok odrastaju samo im ugađaju i sve im puštaju i što se tim dobike o tome ne bih.