BiH neće moći vraćati dug - netko mora štedjeti

ljubuski.info

''Fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH je iznosio 1,7 posto BDP-a, i naša očekivanja su da će se on u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a.

Povećanje deficita znači da će vlasti morati iznaći više financijskih sredstava što se vremenom može pokazati teškim'', rekao je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudyk.

Dodao je kako MMF predviđa da će ove godine ekonomski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko 3 posto. No, to je, kako kaže, nedovoljno za bržu konvergenciju ka EU u pogledu dohotka.

Jedan dio slike

''Inflacija brzo pada i očekujemo da će u prosjeku u 2024. godini dalje opasti na oko 3 posto'', rekao je Tudyk.

Kaže kako je učešće duga u BDP-u BiH krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Europi.

''Ali, ovaj broj pokazuje samo jedan dio slike. Mi nismo toliko zabrinuti nivoom duga već mogućnošću osiguranja financijskih sredstava. S obzirom da fiskalni deficit raste, iznos financijskih sredstava koji je potreban svake godine također raste. Samo za 2024. godinu, oba entiteta zajedno trebaju osigurati financijska sredstva od oko 7 posto BDP što svakako nije mali iznos. Znači, to je više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti'', rekao je.

Tudyk kaže kako bi provođenje potrebnih reformi moglo značajno ''ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njenim građanima da puno brže dostignu razinu prihoda u EU''.

''Neophodne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje potiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plaća i socijalnih davanja, kao i uspostavu fonda za financijsku stabilnost za cijelu BiH, te intenziviranje politika u pogledu energije, digitalizacije, upravljanja i reformi u borbi protiv korupcije'', rekao je.

Smanjenja tekuće potrošnje

Kaže kako je potrebno poboljšati fiskalnu situaciju u kratkom roku kako bi se ublažili pritisci u pogledu financiranja.

''Konkretno, preporučujemo da se dalje ne povećava fiskalni deficit kroz ograničavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja. Vlasti također trebaju identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se financiranje ne može osigurati.

Srednjoročno gledano, potrebne su reforme kako bi se obnovile fiskalne rezerve uz poboljšanje kvaliteta potrošnje, što će dodatno umanjiti deficit. Mreža financijske sigurnosti bi se mogla značajno poboljšati uspostavom jedinstvenog fonda za financijsku stabilnost koji bi mogao pružati sredstva za restrukturiranje banaka i likvidnosnu podršku u iznimnim situacijama.

Na kraju, pozivamo na ubrzanu tranziciju ka zelenoj energiji i pripremu za uvođenje mehanizma EU za granično prilagođavanje emisija ugljika, kao i poboljšanje upravljanja i pojačanu digitalizaciju'', rekao je Tudyk.

Dodao je kako se preporučuje vlastima da pripreme planove koji će identificirati rezove u tekućoj potrošnji u slučaju da se planirani iznos financiranja ne realiziraju u potpunosti.

''Na ovaj način, ukoliko to bude potrebno, vlade bi mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se i smanjile potrebe za financiranjem. Druga opcija bila bi povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom vremenskom roku

Ukoliko ovi napori za prilagođavanje i dalje budu nedovoljni, vlasti bi mogle zatražiti financijsku pomoć od MMF-a, odnosno zatražiti aranžman. Kao što sam već rekao, ovo financiranje bi bilo uvjetovano provođenjem reformi, koje bi se morale identificirati i razmatrati nakon podnošenja zahtjeva za aranžman'', rekao je, između ostalog, Tudyk.

Glas naroda

Ja nikako nemogu razumit ova neka ekonomska pravila ili politiku. Imam osjecaj da se nikad bolje zivilo nije bez obzira na ne tako velika sluzbena primanja a nikad vise kuknjave? Drzava nisko zaduzena a nikakvi znacajni infrastrukturni projekti se ne pokrecu? I ono sto se pokrece radi se bez ikakve logike? Elektroprivrede cas u dobitku cas u gubitku? Telekomunikaciske firme ko monopolisti propadaju? Firme objavljuju sluzbenu znacajnu dobit a radnicin daju mrvice iako imaju posla i fali im radnika? I takvih tisuce stavki koje i corav covik, ili ekonomski nepismen, nebi tako radio a kod nas se radi i opet sve nekako funkcionira?

Preživljavamo na aparatima, dok doktori ne isključe, a onda će rasprodati naše organe.

Nebi reka, ovako odoka gledajuc.

Kod očnog doktora na pregled hitnoooo.

Da ,al ni kod njega nemozes bez termina a guzvu cine takvi sto nemaju ni za kruva da bi zasjenjene naocale jadnici pribavili?

Ti vidiš samo fasadu, lažnu masku, a kad zagrebeš ispod trulež

Ja se cudim ,jer ono sto vidim nije trulez ,kako ti kazes, vec luksuz na kom bi i svabo pozavidio. To ovako medju narodom a sto se drzave tice jedno 70 % svita je ovako il onako na budzetu, drzava niskozaduzena , nije bog zna sta al sve se isplacuje navrime iako i tice na grani znaju da se i pored klasicnog kriminala zamagli i do 50% poreza. Kako to sve,jer jedno sa drugim ekonomskom logikom ne ide, tomu se ja cudim?

Ako vam je dobro, onda ništa

Mogli bi malo o naknadama za pogrebne usluge preminulih umirovljenika F BiH.Ovi sto rade u MiO -PIO duzni su dati vise informacija o proceduri, iznosu itd.

riješite se ulizica i uhljeba kojih ima veliki broj brojnib savjetnici pomoćnici tajnici itd na njih se potroši veliki novac a nerade ništa

BiH neće moći vraćati dug - netko mora štedjeti
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari