Hrana postala luksuz a vrijednost poljoprivrednih proizvoda u padu

ljubuski.info

Njihove riječi potvrđuju i službene statistike. Naime, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u BiH u prvom tromjesečju iznosila je 7,105.191 KM i manja je za 9,8 posto nego u istom razdoblju prošle godine

U prvom tromjesečju ove, u odnosu na isto prošle godine, povećanje vrijednosti prodaje zabilježeno je kod povrća za 4,1 posto i peradi za 5,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Smanjenje vrijednosti prodaje zabilježeno je kod žitarica za 5,4 posto, krumpira za 17 posto, voća za 9,6 posto, proizvoda životinja za 18,7 posto te ostalih proizvoda za 26,7 posto

U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u BiH u prvom tromjesečju povrće je sudjelovalo s 33,6 posto, žitarice s 1,1 posto, krumpir sa 6,9 posto, voće s 22,4 posto, perad s 3,1 posto, proizvodi životinja s 26,3 posto, ostali proizvodi sa 6,5 posto. Kupovna moć građana konstantno pada. Rast plaća i mirovina ne prati rast cijena. Naime, cijene se približavaju onima u EU, dok su primanja nekoliko puta manja.

Ovo potvrđuju i službene statistike. Naime, cijene proizvoda u prošloj godini u BiH su iznosile 85 posto od prosjeka EU-a, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU zaduženog za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći” razina cijena u skupini hrane i bezalkoholnih pića u prošloj godini u BiH iznosila je 85 posto prosjeka EU-a.

Od zemalja iz regije Hrvatska je zabilježila najvišu razinu cijena hrane, koja iznosi 102 posto, odnosno dva posto iznad prosjeka EU-a. Slijede Srbija (96 posto od prosjeka EU-a), Albanija (91), Crna Gora (87), kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže cijene i iznose 68 posto od prosjeka EU-a.

Plaća samo za hranu

Što se tiče razine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najvišu razinu cijena, koja iznosi 76 posto prosjeka EU-a, dok Srbija i Albanija bilježe razinu cijena od 68 i 66 posto. U BiH je razina cijena 58 posto europskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto. Od zemalja EU-a Danska bilježi najvišu razinu cijena od 143 posto prosjeka EU-a, a slijedi Irska sa 142 posto. Luksemburg je na 135 posto prosjeka pa slijede Finska (125) i Nizozemska (118). Najniže razine cijena zabilježene su u Mađarskoj (76 posto), Poljskoj (66) te Rumunjskoj i Bugarskoj (60).

Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u priopćenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2000 usporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda.

Došli smo u situaciju da je, nakon svega ostalog, i hrana postala luksuz. Da bi čovjek prehranio obitelj, ako doslovno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto jedne prosječne plaće.

Večernji list

Glas naroda

Kako sad to, ljudi pretili, djeca pretila. Možda da dajete pola plaće na hranu a ne cijelu i prestanete, naravno jesti gluposti

nekvalitetna hrana, velike količine tjesta, masnoće šećera.

Hrana postaje luksuz zbog malih primanja , a poljoprivredni proizvodi ugroženi velikim uvozom .

Nekad davno ima 25-30g u Ljubuškom rijetko koje seosko domaćinstvo je bilo bez kokošiju,koza, ovaca,krave i ostalih domaćih životinja. Radila se poljoprivreda....sijao se ječam,pšenica, sadilo se svakojako povrće. Susjed susjedu je znao pomoć tipa zakolje janje dadne koje kilo mesa susjedu a ovaj zakolje tele i na taj način vrati,domaće mliko,domaći sir. tko je išao u mesaru kupovati meso. Nažalost onaj tko je prodavao tele janje ili bilo što domaće davao ne to za mizerju. Narod odustao od svega ....a dns škart plaćamo po suvo zlato

Da se od tog može živit i prehranit obitelj, radilo bi se još i uvijek. Znači nisu imali izbora, a danas kad moraju radit u firmama, nemaju kad se bavit s tim

Radili su i tad u firmama i radili poljoprivredu kod kuće. Bila su radna vremena drugačija, moglo se uekladiti, a danas kod privatnika od jutra do mraka, nema vremena za poslove kući,, domaćinstva su danas mahom ostarila, mladi otišli u Njjemački, nema ko ni raditi, a ima i pomodarstva kad ne radi komšija zemlju neću ni ja pa makar jednom dnevno jeo.

Nekada smo imali radnu naviku i radilo se punom parom, a danas što se tiče poljoprivrede to malo tko hoće raditi, a ne znam šta bi rekao na to. Ipak je trebalo poljoprivredu, proizvidnju hrane, malo bolje zaštit jer ovako uvozimo i jedemo sve što je upitne kvalitete. Našeg proizvođača dotuku uvoznici a krajnji potrošači isto plaćaju skupo, a jedu nekvalitetno.

Ako misliš da je domaće bolje i manje prskano u zabludi si. Kod nas se poljoprivredom bave ljudi koji ne znaju ništa o biljkama, fotosintezi, fotorespiraciji, mikrobiomu tla, mikroelementima koji su ekstremno bitni za rezistenciju na bolesti i stetnike, mineralnom balansu po Williamu Albrechtu, C:N odnosu, organskoj tvari u tlu, soil food webu... Sve su sveli na krkni kasa i kalkamuna i pokadkad stajnjaka. Kad bi samo povrsno poznavali ove osnovne principe i koncepte mogli bi smanjit troskove i inpute za 90% i proizvodit hranu koja je lijek, a ne prazne kalorije. Imamo pune stomake, ali vapimo za nutritivnom hranom.

i cilj je bio uništiti domaće da može uvozni lobi svoje gurat....

Dobro jutro Kolumbo, Amerika je već otkrivena

Ima ajvara, što mi donese stara, imam sira, kajmaka, imam jedno petero jaja

Neko jede svaki dan meso, a neko kupus pa je prosjek da se jede sarma svaki dan.

Jedi mesine brale

Djeca pretila od kokosa salame niti sto rade roditelji ni djeca

Hrana postala luksuz a vrijednost poljoprivrednih proizvoda u padu
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari