Iseljeništvo je bitan čimbenik gospodarskog razvoja BiH

ljubuski.info

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 milijuna ljudi bh. podrijetla.

Ovaj broj uključuje osobe rođene u Bosni i Hercegovini koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka rođenih u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju, navode u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe FBiH.

U odnosu na cjelokupno stanovništvo dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH.

Svake godine od njih, na osnovu novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da iseljeništvo još toliko novca unese u BiH putem neformalnih kanala kao i kroz svoju potrošnju tijekom ljetnog odmora.

Važnost iseljeništva za BiH

Statistički podaci pokazuju da bh. iseljeništvo ne sudjeluje u bh. ekonomskom životu samo kroz novčanu pomoć članovima svojih užih i širih obitelji koje su ostale živjeti u BiH, već i kroz ulaganje u poduzetništvo, koje je iz godine u godinu sve veće.

Osim putem investicija koje prate povratci u zemlju porijekla, iseljeništvo BiH ulaže i direktnim investiranjem, gdje ona zadržava svoj boravak u zemlji emigracije, a investicija u BiH egzistira kao gospodarsko društvo pod kontrolom stranog vlasnika.

Precizno evidentiran iznos koliko bh. iseljeništvo na godišnjoj razini investira u poduzetnišvo u BiH, ne postoji, budući da se podaci o investicijama iseljeništva ne vode zasebno, već u okviru ukupnih stranih investicija.

Kako su za Forbes BiH pojasnili u FIPA-i (Agencija za unaprjeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine), statistiku u okviru direktnih stranih investicija, a vezano za ulaganja iseljeništva , veoma je teško službeno voditi, s obzirom da mogu biti različiti pojedinačni pristupi prilikom osnivanja tvrtki.

Osnivači gospodarskih društava iz iseljeništva mogu se registrirati kao bh. građani ili preko stranih kompanija, bez obaveze navođenja osnivača ili povezanosti sa iseljeništvom.

Također, osim u zemlji prijama, iseljeništvo može imati ili osigurati financijska sredstva i u BiH, pa se porijeklo kapitala kao osnovna odrednica DSI, ne mora uvijek vezati za inozemstvo.

Direktne strane investicije su u razdoblju siječanj-rujan 2023. godine iznosile milijardu i 442 milijuna KM, što predstavlja povećanje od 23.9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada su direktne strane investicije iznosile milijardu i 164 milijuna KM, kazali su za Forbes BiH u FIPA-i.

Kroz Diaspora invest podržane 164 bh. tvrtke

Bh. dijaspora je ogromna. Naše procjene su da ona na izravan ili neizravan način sudjeluje sa 1/3 u bruto nacionalnom proizvodu BiH, kaže Armin Alijagić, predsjednik Udruženja Naša perspektiva, koje posljednjih 15 godina radi isključivo na involviranju iseljeništva u gospodarski razvoj BiH.

Ovo udruženje bilo je glavni lokalni partner petogodišnjeg USAID-ovog projekta Diaspora invest, u okviru kojeg su kroz programe bespovratnih sredstava i tehničke podrške podržane 164 tvrtke u Bosni i Hercegovini.

Većina od tih tvrtki (između 60 i 70 posto njih), rezultat su direktne iseljeničke investicije, što znači da je iseljeništvo došlo u BiH i investiralo svoj kapital, dok je ostatak tvrtki u BiH otvoren kroz ključno posredovanje iseljeništva , koja je animirala svoje poslodavce da registriraju tvrtku u BiH, kaže Alijagić i dodaje:

Zahvaljujući njihovim preporukama, tvrtke sa Zapada su za svoje buduće investicijske destinacije umjesto turskih, bugarskih i drugih tržišta birale bosanskohercegovačko, što također vidimo kao iseljeničku investiciju, jer da nije bilo nje ta tvrtka se ne bi našla u BiH. I vjerujte, jako ih je puno.

Sektori u koje se najviše ulaže

Alijagić, koji je i sam živio 15 godina u inozemstvu, u Nizozemskoj, gdje je završio ekonomiju, te se odlučio vratiti u BiH, ističe da je kroz 164 tvrtke u BiH otvoreno više od 2.000 radnih mjesta, investirano 71 milijun KM, realizirano 144 milijuna izvoza i 191 milijun prodaje.

Kada je riječ o sektorima u koje bh. iseljeništvo najviše ulaže, on kaže da su oni raznoliki, ali da prednjače svakako metaloprerađivački, drvni, turistički.

Iseljeništvo u 90 posto slučajeva investira u mjesto podrijetla. Sredine koje tipični strani investitori zaobilaze, ne zaobilazi iseljeništvo , jer je to njihovo rodno mjesto za koje su vezani. U Županiji Sarajevo na primjer zabilježeno je jako puno investicija u IT sektor, govori Alijagić.

Tvrtke koje otvara bh. iseljeništvo su izvozno orijentirane, pojašnjava sugovornik Forbesa. Prosječna bh. tvrtka, kaže on, izvozi 15 posto svoje proizvodnje, dok ona pokrenuta od strane iseljeništva , izvozi 71 posto. Ljudi kada dolaze iz inozemstva u zemlju svog podrijetla sa sobom ne donose samo kapital već i strana tržišta, kaže Alijagić.

Glas naroda

U BiH se isplati jedino uložiti u grobnicu

Da si u pamet ulaga nebi tako prica.

Dobro je covik reka najlipse misto za umrit

I najjeftinije

Profitabilno bi bilo gradit zatvore.

U staračke domove najbolja investicija po osobi se plaća 1500KM

Ništa se bolje nije moglo dogodit Hrvatskom Narodu u BIH nema kritične mase Birovi se očistili nema pritiska Vlast ostala ista a Para dolazi Brodovim samo rintajte medi li medi vamo.

Jadan ti bez pameti,koliko si mutav vidi se da nisi dalhe od praga isao.

Nije on i oni adzovci bez pameti već bez duše

I solarni paneli i restorani po rijekama

Neka svak donese po Marku eto 2,2 mil.
Svak po 10 km 22 mil.itd para koliko oćeš.

Dajemo svake nedilje na misi

Najbitniji čimbenici su solarni paneli i restorani po rijekama

Iseljeništvo je bitan čimbenik gospodarskog razvoja BiH
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari