Korupcije u BiH nema?!

Tijekom prošle godine u cijeloj Bosni i Hercegovini nije potvrđena ni jedna optužnica za visoku korupciju, a u predmetima iz ranijih godina donesene su svega četiri pravomoćne presude u kojima su izrečene kazne zatvora počiniteljima krivičnih dijela visoke korupcije. Dvije takve presude izrečene su u Unsko-sanskom kantonu, jedna u Republici Srpskoj i jedna u Brčko Distriktu, pokazuju podaci koje je Transparency International dobio od VSTV-a.

Tužiteljstva u BiH su, kako je navedeno, tijekom 2022. godine zabilježila 1859 prijava za kaznena djela korupcije i taj broj je veći za 168 slučajeva u odnosu na prošlu godinu a posebno zabrinjava podatak da dvije trećine svih prijava za kaznena djela korupcije završava se naredbom o neprovođenju istrage, pokazuju podaci Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavio Transparency International u BiH.

Uvjetna kazna

Podaci pokazuju da se pred BH pravosuđem za kaznena djela korupcije izriče uglavnom novčana ili uvjetna kazna, dok je kazna zatvora izrečena u svega 29,6% predmeta, te da su u cijeloj BiH prošle godine donesene tek 4 pravomoćne sudske presude, u kojima su počiniteljima izrečene zatvorske kazne za kaznena djela visoke korupcije.

Ovo sve ukazuje da se u BiH korupcija uglavnom ne procesuira te da, kad se to i desi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni.

Tako je tijekom prošle godine zabilježeno 1859 prijava za kaznena djela korupcije a posebno zabrinjava da se u isto vrijeme povećava broj naredbi o neprovođenju istrage pa je tako 60% prijava odbačeno, što je najveći broj takvih odluka od kad TI BiH prati procesuiranje korupcije pred sudovima i tužiteljstvima u BiH.

Video: Obitelj Grabo - Skupa lekcija

Ovakve rezultate rada pravosuđa u borbi protiv korupcije i procesuiranju kaznenih djela korupcije potvrđuju i nalazi za 2022. godinu, koje pokazuje da je ista u BiH najviša od kad se ovo istraživanje vrši kao i da je BiH treća najkorumpiranija država u Evropi, iza ratom zahvaćene Ukrajine i Rusije.

Crna lista

Razlog za ovakvo stanje se svakako može tražiti u Tužiteljstvu BiH koje je, nakon afera oko imenovanje glavnog tužitelja BiH i dospijevanje zamjenice glavnog tužitelja na crnu listu SAD upravo zbog sumnji na korupciju, izgubilo povjerenje javnosti u svoju sposobnost da se na odgovarajući način bori protiv korupcije.

U prilog ovim trendovima ide i činjenica da je broj podignutih optužnica manji u 2022. u odnosu na 2021. a taj pad se uglavnom može pripisati radu tužiteljstava na teritoriji Federacije BiH koja su podigla 14,5% manje optužnica za korupciju. U isto vrijeme u ovom entitetu su donesene 124 presude kojima su optuženi oglašeni krivim, te kojima je umjesto kazne utvrđena uvjetna osuda, što čini 75% od ukupnog broja predmeta koji su okončani donošenjem presuda u kojima su optuženi oglašeni krivim.

Usporedbe radi, na razini Bosne i Hercegovine broj utvrđenih uvjetnih osuda je 3, u Republici Srpskoj 6, dok je u Brčkom samo jedna takva odluka u 2022. godini.

Korupcija u HNŽ

Županijsko tužiteljstvo SBŽ se godinama ističe slabim rezultatima, a u prošloj godini je imalo samo jednu potvrđenu optužnicu za korupciju i to u slučaju protiv Jasne Babić, direktorice JKP "Vitkom" d.o.o. Vitez koju je TIBiH prijavio 2019. godine zbog krivotvorenja isprave i sukoba interesa. U ovoj županiji su u posljednjih osam godina donesene samo 4 pravomoćne presude kojima su optuženi oglašeni krivim, ali kojima je umjesto kazne utvrđena uvjetna osuda, dok je 83% prijava za korupciju koje je ovo tužilaštvo zaprimilo od 2015. do 2022. rezultiralo odlukom da se ne sprovodi ili da se obustavi, a nisku razinu učinkovitosti pokazalo je i Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije gdje je posljednja zatvorska kazna za kazneno djelo korupcije izrečena 2019.

Sudovi su po optužnicama tužiteljstava donijeli ukupno 288 osuđujućih presuda za kaznena djela koja se vežu za korupciju što je najbolji rezultat u posmatranom razdoblju ali to opet nije dovoljan pokazatelj za dobru ocjenu rada pravosuđa u cjelini, naročito kada se analiziraju vrste kazni koje su izrečene u ovim predmetima.

Kazne

Od ukupnog broja donesenih presuda u predmetima korupcije u 2022. pravomoćnih je 199 presuda, a u kojih je čak 67% predmeta umjesto kazne izrečena uvjetna osuda, u 3,5% predmeta je izrečena novčana kazna, dok je manje od trećine predmeta u kojima se sudilo za korupciju rezultiralo kaznom zatvora. Počiniteljima visoke korupcije u prošloj godini izrečene su samo 4 kazne zatvora, dok su tri predmeta okončana presudama kojima je umjesto kazne zatvora određena uvjetna osuda, što još jednom potvrđuje da se u BiH korupcija uglavnom ne procesuira, te da se pretežno rješavaju sitni slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni.

Osim ovih, podaci drugih istraživanja Transparency International BiH ukazuju na to da je pravosuđe osnovni izvor problema kada je borba protiv korupcije u pitanju, kao što je istraživanje TI BiH o koje je pokazalo da je protiv nositelja pravosudnih funkcija izrečeno više stegovnih mjera tijekom 2022. ali da je najčešća stegovna sankcija smanjenje plaće u određenom procentu, dok su tek dva nositelja pravosudnih funkcija stegovno kažnjeni premještajem na nižu poziciju zbog nemara u svom radu, navedeno je.