Milijun hektara neobrađene zemlje u BiH

ljubuski.info

U Bosni i Hercegovini trenutačno je blizu milijun hektara neobrađene zemlje, a prije rata devedesetih 80% obradivih površina bilo je zasijano, a s tih se polja hranila cijela BiH.

Danas je 80% takvih površina nezasijano, što nas dovodi u situaciju da ovisimo o uvozu. Nekad se proizvodilo se sve što je potrebno građanima. Uvozilo se samo ono što nije uspijevalo, kao što su ananas, banane... Imali smo pšenice za izvoz, povrća, voća, žita... Sve se moglo proizvesti. Sada je situacija potpuno obrnuta. Sada uvozimo 80, a proizvodimo 20% u dobrim godinama. Kada je suša kao u prošlim godinama, nevolje s ratom u Ukrajini, kada poljoprivrednici ne mogu doći do repromaterijala koji im služi za sjetvu, to pada ispod 20%. Dobra vijest ipak je odluka Vlade FBiH o izdvajanju sredstava za poljoprivredu.

Raspodjela novca

Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojila je program utroška sredstava s kriterijima raspodjele "Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima - poticaj za poljoprivredu", utvrđenih ovogodišnjim federalnim proračunom, u iznosu od 164,000.000 KM. U proračunu FBiH za 2023. odobrena sredstva za poticaj poljoprivredi veća su za 58 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun. Programom novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. planirano je povećanje izdvajanja sredstava za sve vrste proizvodnja u odnosu na prošlogodišnji program.

U okviru ovogodišnjeg programa za poticaje animalnoj i biljnoj proizvodnji namijenjeno je 112,43 milijuna KM, od čega za animalnu 87,895.000 KM, a biljnu 24,535.000 KM, navedeno je iz Vlade. U cilju povećanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i gospodarstava u poljoprivredi i ruralnom razvoju nastavljena je podrška i kroz model ruralnog razvoja i ostalih vrsta potpora. Iznos od 51,070.000 KM namijenjen je strukturnim mjerama i raspoređen za mjere ruralnog razvoja (37,620.000 KM), model ostalih vrsta potpora (13,450.000 KM) i 500.000 KM za sudske presude, izvansudske nagodbe, nerealizirane zahtjeve iz ranijeg razdoblja za koje su vršene dodatne provjere.

Kako je navedeno u obrazloženju programa, novčane podrške za ruralni razvoj usmjerene su u povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša. U okviru mjera za povećanje konkurentnosti, koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, predviđeno je izdvajanje 20,000.000 KM. Taj iznos namijenjen je za podrške investicijama u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, nabavu rasplodne stoke, izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Domaća proizvodnja

Za podršku prehrambenoj industriji izdvojena su sredstva u iznosu od 14,000.000 KM, a visina podrške je do 50% prihvatljivih troškova ulaganja. Korisnicima će i ove godine biti na raspolaganju financiranje projekata putem kreditne linije Razvojne banke FBiH, u čemu Federalno ministarstvo sudjeluje sa svojim grantom od 3,500.000 KM. Iz tog iznosa bit će financirano do 35% prihvatljivih troškova investicije u biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, odnosno 35% iznosa prihvatljivih troškova u slučaju investicije u njihovu preradu. Navedenim mjerama podrške očekuju se nove investicije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u vrijednosti većoj od 80 milijuna KM.

U okviru modela ostalih vrsta potpora izdvojen je iznos od 13,450.000 KM, koji je planiran za sufinanciranje osiguranja od šteta u poljoprivredi, organiziranje stručnih skupova i sajmova te izlaganja na sajmovima.
Vlada je, poučena krizama koje je rat u Ukrajini izazvao kad je u pitanju hrana, jako zainteresirana povećati izdvajanja za poljoprivredu, da postoje tvornice koje će nas hraniti u budućnosti kako bar tijekom kriza ne bismo ovisili o uvozu - poručio je, sada već bivši, premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Glas naroda

Da je vlada isla na to da se aktivira neobradjeno zemljiste mogla je placajuci naknadu posjednicima istog za ove novce aktivirati 164 tisuce hektara tog zemljista. 164 000 × 5t = 880 000t nase psenice sto je 440kg po glavi stanovnika federacije sto je ,ja mislim ,dovoljno. Ovo je samo to sto se moglo uradit za novce koje izdvaja vlada federacije primjenjene na psenicu i urod koji zasigurno moze bit puno veci. Tako bi oni koji oce radit dobili besplatno ukrupljeno zemljiste,oni sto nece il ne mogu dobili naknadu za zemljiste a drzava bi ulozeno vratila kroz poreze ali i osigurala vlastitu proizvodnju i aktivirala privredu. Pazite ovo je obracunato na bazi 164 milijona KM koje ce drzava dat u poticaje,znaci ima ih, a efekat od toga ce bit opet dogodine isti,seljaci nezadovoljni a robu uvozimo a polja zapustena. Poticite konkretne projekte i ljude od cega ce cila zajednica imat koristi.

Oporezuj zemlju ko i u svim zemljam neko ima 1.ooo duluma zemlje zivi u australiji ili ko zna di a nesmi si dirnit njegov kvadrat i sve zareslo u dracu pa se postavlja pitanje dokle tako

Bolje da leži u drači nego sa je uzme needucirani [ * neprimjereno * ] i zatuje u pesticidima. Šta tebe briga za tuđu zemlju? Moze drzava samo ***, ja samo kazem da radim na regeneraciji i remedijaciji tla i pumpam karbon u tlo sa dugogodišnjim no-till metodama. Radi svoje ako imaš, a tuđe ne diraj.

Za takve je porez resenje pa ti nju onda regeniraj koliko oces.

19,25,od rata ima ljudi koji su se isilili pa uzimaju i rade tuđu zemlju i raznim mahinacijama kradu tuđe nekretnine.
I zato se okani tuđih nekretnina.Oteto je prokleto,nema tu dobra.[ * neprimjereno * ] je [ * neprimjereno * ].

Ja imam nasljedstvo 3,8 duluma niti znam gdje su niti što se tu nalazi tj da li je obradivo, šuma, kamenjar itd. Bogami me ni nezanima jer dobro mi je poznato da su generacije vlasnika se vječito sukobljavale zbog mrginja. Tako da bi se ja najradije toga nasljedstva odrekao.

20,09,tko ti brani odreci se umjesto da se brineš o svojoj imovini i budeš zahvalan što su te odhranili i odgojini i ostavili ti nekretnine kao dar koje su njima značile bogatstvo.

Tu ti je već neki adzeovac kuću natakario tako da ti je netriba tražit svakako...

Milijun hektara neobrađene zemlje u BiH
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari