"Bijeli kruh" omiljena naknada i oporbi i vladajućima

ljubuski.info

Po isteku mandata 68 entitetskih dužnosnika tražili su "bijeli kruh", višemjesečnu plaću bez rada koja u entitetima još nije ukinuta.

U Republici Srpskoj (RS) ova naknada je odobrena za 20 bivših izaslanika, 13 zastupnika i pet ministara, a u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) za 17 izaslanika i 13 zastupnika iz Parlamenta.

Među njima je i devet vlasnika uspješnih biznisa koji imaju jednako pravo na ovu privilegiju kao i njihove kolege koje nemaju privatne poslove.

Kako su zakonske odredbe široko postavljene, čak i dužnosnici koji su u fotelji proveli samo jedan dan mogu dobiti "bijeli kruh". Uvjet je da su profesionalizirali svoj status i nakon isteka mandata ostali formalno nezaposleni.

"Bijelim kruhom" se u Republici Srpskoj mogu koristiti šest mjeseci, a u Federaciji BiH godinu dana.

Pomoć privatnicima

Miladin Stanić, bivši narodni izaslanik iz Srpske demokratske stranke (SDS), kaže da je tražio naknadu jer je odlučio svojim primjerom pokazati da "bijeli kruh" dobijaju i oni kojima ne treba.

On je vlasnik prnjavorske trgovačke firme "Bisprom" koja, prema financijskim izvješćima, upošljava 16 ljudi i u 2021. godini je imala dobit od skoro dva milijuna maraka. Uz to, Stanićev "Bisprom" je većinski dionik u "Mlinpeku", firmi koja se bavi proizvodnjom pekarskih proizvoda. On je i najveći pojedinačni dionik u firmi "Piko" koja posluje nekretninama. U imovinskoj kartici koji je predao na početku mandata 2018. godine naveo je kako ima vrijednosne papire od tri milijuna KM.

Staniću je odobreno da šest mjeseci prima po 3.438 KM "bijelog kruha".
I nije primjereno, posebno za mene, to slobodno recite, koji imam pozitivne bilanse svojih preduzeća. Ja ću dati to, normalno, u humanitarne svrhe, ali suština je da se mijenja zakon, kaže Stanić.

On je sa stranačkim kolegama u Narodnoj skupštini RS-a bio dio oporbene skupine koja je predlagala ukidanje ove naknade. Skupštinska većina je taj prijedlog odbila.

Njegov bivši stranački kolega Željko Babić iz Laktaša osnivač je i direktor firme za trgovinu kavom, čajem i začinima "Kiko D'oro" čiju je vrijednost procijenio na 790 tisuća maraka. On je u imovinskom kartonu prijavio i da je u 2017. godini imao osobne prihode od 133 tisuće maraka i da na bankovnim računima ima 40 tisuća KM.

Ipak, Babić se nakon isteka mandata nije zaposlio u svojoj firmi, već je tražio pomoć iz proračuna. Mjesečno bi trebao dobijati 3.188 KM, a tvrdi da će sav novac donirati.
Ja sam nosilac gramate za humanost Srpske pravoslavne crkve, kaže Babić, koji je mandat osvojio kao član SDS-a, da bi u toku mandata prešao u Narodnu partiju Srpske, a potom karijeru nastavio u Socijalističkoj partiji Republike Srpske.

I Stanić i Babić kažu da se humanitarnim radom ne treba hvaliti pa ni imenovati one kojima se pomaže. Stoga ni novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu ponudili više dokaza svog dobročinstva.

Peri Petroviću, bivšem narodnom izaslaniku iz Višegrada i članu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), "bijeli kruh" je dobrodošao jer je uspio uštedjeti svojoj firmi koja bi imala trošak da se u njoj zaposlio. Iako je osnivač i direktor firme "Brassco" koja naveliko trguje metalnom robom, kaže da nema zasnovan radni odnos. Firma je u 2021. godini s dva radnika zaradila 702 tisuće maraka.
Ali ne diramo tu dobit. Nismo dizali (….) zato što se ulaže u firmu, ne ulaže se u mene, kaže Petrović.

On je u imovinskoj kartici 2018. godine naveo da na bankovnim računima ima 65 tisuća maraka. Njemu je odobren mjesečni iznos bijelog kruha od 3.291 KM.

Duško Ivić, bivši narodni izaslanik iz Prijedora i član Demokratskog narodnog saveza (DNS), kaže da Studio ljepote "Skin art" više nije njegovo već vlasništvo sina, dok je on "samo konsultant". Međutim, u Privrednom registru i dalje je upisan kao vlasnik.

Ivić je po zanimanju estetski kirurg, a posljednja dva mandata je bio profesionalni izaslanik pa je, kaže, napravio dugu pauzu u zdravstvu.
Hoću na miru po završetku mandata da razmislim da li ću se vratiti u zdravstvenu ustanovu ili se neću vratiti. I zato sam uzeo, zbog toga, da vidim šta da radim, kaže Ivić.

On mjesečno može koristiti 3.517 KM.

Član Partije demokratskog progresa (PDP) i bivši izaslanik Milenko Vićanović iz Bijeljine je sa suprugom Jelicom suvlasnik radnje za sportsku opremu "Garfild". Njenu vrijednost je procijenio na 100 tisuća maraka. Vićanović je za CIN rekao da tu već rade njegova supruga i brat, da za njega nema mjesta izbog toga je tražio šestomjesečni "bijeli kruh" od ukupno 19.980 KM.

Po isteku naknade će, kaže, pokrenuti "biznis u polju energetske efikasnosti". On je, prema imovinskoj kartici, godinu prije dolaska u Narodnu skupštinu RS-a imao godišnje osobne prihode od 58 tisuća KM.

Zastupnica i predsjednica Administrativnog povjerenstva Spomenka Stevanović kaže kako im je poznato da se neke kolege bave privatnim biznisom, ali da to nije utjecalo na odluku da im se odobri "bijeli kruh".
Nigdje ne piše u zakonu šta sa onima koji imaju firmu ili su imali zasnovan radni odnos. (…) Nikad nije neko odbijen zato što ima firmu, kaže ona.

Entiteti suglasni u vezi s "bijelim kruhom"

"Bijeli kruh" je odobren i za 30 članova Federalnog parlamenta kojima, za razliku od kolega u RS-u, zakon omogućava cijelu godinu živjeti na račun građana.

Među njima je i bivši zastupnik Eldin Vrače, osnivač Agencije za zaštitu ljudi i imovine "AE sigurnost" iz Zenice koja po njegovoj procjeni vrijedi 4,5 milijuna maraka. Agencija je 2021. godine sa 221 zaposlenim zaradila 935.000 maraka, ali Vrače kaže da se na svoju poziciju u firmi ne može vratiti još tri godine jer je aktualni direktor još u mandatu. On ima pravo na godišnju naknadu od 34.188 KM.
Ja želim javne novce da trošim na način koji mi pripadaju, znači zakonski. (….) Gradim jedno igralište (u Zenici, op.a.), sportsko igralište u koje ću uložiti još 50 tisuća maraka svojih, rekao je Vrače za CIN.

On u Zenici ima još dvije firme -"Filan Pro"se bavi prodajom i servisiranjem peći za grijanje, a "Power Energy Group BH", firmu za proizvodnju električne energije, osnovao je u prosincu prošle godine. "Filan Pro" je 2021. imao četiri zaposlena i dobit od skoro 64 tisuće maraka. Vrače je mandat osvojio kao kandidat Nezavisnog bloka, a danas je predsjednik Snage centra.

Pomoć iz proračuna je tražio i bivši zastupnik iz Demokratske fronte (DF) Zeid Mujić. On u Bosanskoj Krupi ima udio u obiteljskoj firmi za preradu drveta "Smrča" koja je 2021. godine sa 43 radnika ostvarila 25 tisuća maraka profita. Mujić kaže da je prije dvije godine veći dio firme oštećen u požaru pa on sada traži posao u Njemačkoj. U imovinskoj kartici je naveo da na bankovnim računima ima osam tisuća KM i neraspoređenu dobit u firmi od 171,5 tisuća KM.
Firma je u jako teškoj situaciji. Međutim, bolje da ja ne radim, da radi neko ko će više doprinositi od mene, kaže Mujić.

Odobreno mu je da mjesečno prima 2.826 KM. Mujić tvrdi da većinu tog novca daje u humanitarne svrhe.

I bivši zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Senad Ahmetović, član Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, odlučio je tražiti svoj komad pomoći od građana. Iako godinama živi u Austriji gdje ima privatni biznis, odobreno mu je korištenje "bijelog kruha"- 3.071 KM mjesečno.

On nije želio pričati s novinarima CIN-a. Prema podacima iz imovinskih kartica koje je predao 2014. i 2018. godine te iz njegove biografije na stranici SBB-a, on i njegova supruga u Austriji su otvorili: piceriju "La Fontana" i firmu "Senad Ges.m.b.H", restoran "Mario" i diskont benzinsku pumpu. U imovinskoj kartici je prijavio i da u Austriji ima ušteđevinu od 55 tisuća KM.

"Bijeli kruh" omiljena naknada

Naknada plaće nakon isteka mandata je privilegija koju podjednako koriste predstavnici i vlasti i oporbe. Dok je ovo pravo ukinuto na državnoj razini 2016. godine, na taj korak se još nisu odlučili entitetski parlamenti. Inicijative za ukidanje "bijelog kruha" u Republici Srpskoj do sada su pokretane dvaput i to u izbornim godinama - 2016. i 2020.

Oba puta se inicijativa odnosila na ukidanje naknade na republičkoj i lokalnoj razini - za entiteske ministre, zastupnike i izaslanike, gradonačelnike, načelnike, njihove zamjenike, potpredsjednike i predsjednike lokalnih skupština. Prijedlozi su se odnosili na brisanje ovog prava iz dva zakona koji reguliraju primanja republičkih i lokalnih dužnosnika.

Predstavnici oporbe su uputili prijedlog 2016., ali ga izaslanici iz stranaka na vlasti nisu podržali, tvrdeći da je za to potrebno izmijeniti više od dva zakona, što bi bila prekomplicirana pravna procedura.

Četiri godine kasnije prijedlog je došao od Milana Petkovića iz Ujedinjene Srpske, člana vladajuće strukture koji je znao da za to nema podršku koalicijskih partnera.

Petković kaže da je izaslanicima bilo važno povezati prelazno razdoblje između dva mandata pa je predlagao da se pravo na "bijeli kruh" skrati na tri mjeseca ili mjesec dana.
Međutim, nije bilo volje ni za to, kaže Petković.

Spomenka Stevanović iz Demokratskog saveza(DEMOS) je uvjerena kako će se naknada ukinuti kada inicijativu zajednički upute vlast i oporba:
Svi hoće da uberu neke poene, objašnjava ona.

Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH su otišli korak dalje. Krajem prošle godine zastupnik Admir Čavalić iz Stranke za BiH je uputio inicijativu za ukidanje ove privilegije u federalnim institucijama.
Možda je sada najbezbolnije da se radi na početku mandata jer vjerovatnoće zastupnicimaopadati volja za ukidanje 'bijelog kruha' kako se približava kraj mandata, rekao je ranije Čavalić za CIN.

Inicijativa je uslijedila nakon što je CIN 2021. godine sa skupinom ekonomskih analitičara izradio publikaciju "Fairplay pravila za javne financije" s prijedlozima izmjena zakona kojima bi se značajno umanjile ili spriječile zloporabe prava dužnosnika. Jedan od prijedloga je bio i ukidanje "bijelog kruha" izmjenom važećeg zakona.

U ovom entitetu "bijeli kruh" je 2014. godine ukinut u Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom, zatim 2015. u Kantonu Sarajevo i 2018. u Zeničko-dobojskom kantonu. U ostalih pet dužnosnici i dalje koriste ovu privilegiju.

Bijeli kruh za ministre

Tokom prošlog mandata "bijeli kruh"je odobren i bivšim ministrima u Vladi RS-a. Ministar prometa i veza Neđo Trninić (DNS) je nakon smjene krajem 2019. godine dobio nešto manje od 20 tisuća maraka. On je od 2014. godine suvlasnik "Fabrike za pocinčavanje" u Srebreniciu kojoj ima oko stotinu tisuća maraka kapitala. U istoj firmi je od 2010. do 2015. godine bio direktor.

Bivša ministrica lokalne uprave i samouprave Lejla Rešić (DNS) je tijekom šest mjeseci dobijala po 3.160 KM.
Bivšoj ministrici kulture i prosvjete Nataliji Trivić (Ujedinjena Srpska) je odobren "bijeli kruh" od 3.580 KM mjesečno, ministru za znanstvenotehnološki razvoj Srđanu Rajčeviću (SNSD) 3.747 KM, a ministru privrede i preduzetništva Vjekoslavu Petričeviću (NDP) 3.833 KM.

U FBiH još nema zahtjeva za naknadu jer nova vlada još nije imenovana.

Od 20 bivših izaslanika Narodne skupštine RS-a koji od sredine studenog 2022. primaju "bijeli kruh" troje je u međuvremenu našlo novi posao u javnim institucijama pa su naknadu primali samo mjesec dana. U FBiH je dvojici dužnosnika odobren "bijeli kruh", ali im je ukinut nakon što je utvrđeno da jednog čeka posao, a da se drugi umirovio.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Glas naroda

Njih treba plati po ucinku koliko zaradis dati pa se nebi toliko borili za fotelje a ovako nemozemo svi u fottelje ali moraju znati da ce i ostati bez nje sve prodje

Ako radim na crno mogu li dobiti bijeli kruh?

Nemoreš beli lebac ali možeš dosta belog...

"Bijeli kruh" omiljena naknada i oporbi i vladajućima
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari