U Hercegovini sve više onih koji žele podizati plantaže kivija

Kada je u pitanju sadnja mandarina, pa i naranača, primjetno je da se i te kulture kod nas u posljednje vrijeme više sade, barem u okućnicama, pa nas je zanimalo je li to povezano s klimom i klimatskim promjenama.

Vrlo je zanimljiva situacija u voćarstvu juga Hercegovine, s jedne strane očite su klimatske promjene, a s druge je uočljiva pojačana sadnja nekih kultura. Razgovor s agronomom Ivanom Čuljkom, vlasnikom Rasadnika Čuljak, počeli smo upravo pitanjem o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na biljnu proizvodnju.

Sve ostavlja traga

Klimatske promjene utjecale su na proizvodnju, suša i visoke temperature ostavile su traga. Borili smo se i na koncu smatram da smo ostvarili solidnu proizvodnju. Nismo povećavali kapacitete kada je u pitanju rasadničarska proizvodnja, išli smo na jedan drugi program - formiranje plantaže maslina na koncesiji koju smo dobili u Ljubuškom, taj projekt je u tijeku. Zemlja je privedena kulturi, obavljeni su radovi bageriranja, kopanje, frezanje, ograđivanja parcele, vodu smo riješili bušenjem, to je bila ogromna bušotina od 210 metara, doveli smo i struju, nekih kilometar i pol smo morali vući kabel, i sada smo u fazi da crpku pustimo u pogon kako bismo mogli pristupiti sadnji - kaže Čuljak.

Što se tiče sadnje, kaže kako će to biti, prije svega, plantaža maslina, sorte istarska bjelica, manji dio eksperimentalno bademi i neke druge kulture.
Rasadnik zasad ostaje u Čapljini, u planu je njegovo proširenje na još 3500 kvadrata, ali to još nije sigurno. Kada je riječ o klimatskim promjenama, treba stalno biti prisutan i sve pratiti. Zalijevanje je osnovni čimbenik pa prihrana. Kako je siječanj doskora bio iznadprosječno topao, neke su biljke počele pupati. To nije bilo dobro jer, ako se ovako nastavi, opasnost je velika, počet će vegetacija, ranije će doći će do cvjetanja i zametanja plodova, a ako se pojavi kasni proljetni mraz, onda je katastrofa neizbježna - kaže Čuljak uz preporuku proizvođačima koji imaju plantaže voćaka, posebice kada je u pitanju koštičavo voće - breskva, nektarina, marelica, da ih što više tretiraju bakarnim preparatima koji će barem donekle usporiti vegetaciju.

Inače, kada je u pitanju sadnja mandarina, pa i naranača, primjetno je da se i te kulture kod nas u posljednje vrijeme više sade, barem u okućnicama, pa nas je zanimalo je li to povezano s klimom i klimatskim promjenama.
Da, u svakom slučaju, stvaraju se preduvjeti, a ako se ovako nastavi, možemo bez problema razmišljati o ozbiljnoj proizvodnji citrusa, pogotovo mandarina, naranača, nekih otpornijih sorti limuna na čapljinskom području. Zasad je pojačana potražnja za maslinama. Ljudi sade masovno, što je po meni dobro, jer to je sigurna proizvodnja, profitabilna kultura, oko nje nema nekih posebnih radova, jedino ako to nije ovo što ja radim, a to je rekultivacija zemljišta, privođenje zemljišta kulturi. Proces je skup, ali tko ima prave radne zemlje, to je u redu - kaže Čuljak.

Zanimalo nas je i postoje li neke vrste koje bi mogle uspijevati "u polju" (čapljinska polja su u korovu).

Izvoz u Srbiju

Naravno, to su sorte otporne na neke gljivične bolesti, kao paunovo oko, gdje uslijed visoke vlažnosti zraka dolazi do odbacivanja listova. To je uglavnom talijanski asortiman - sorte leccino, pendolino, frontojo, ascolana… One se mogu saditi bez problema i u polju - kaže inženjer Čuljak od kojeg smo doznali i da je, osim maslina, povećana potražnja za smokvama, a kao iznenađenje spominje i pojačanu potražnju za kivijem, i to ne za okućnice, nego za nove nasade, plantaže.

On je zanimljiv, rezidba i prihrana, zaštite, praktički, nema, potrebna je voda i to je to - kaže.

Zanimljivo, jedini registrirani rasadnik agruma u Hercegovini, uz Crnu Goru, velike količine agruma, pa i maslina, izvozi u Srbiju.