Povećanje minimalne plaće za 50 KM ne može zaustaviti iseljavanje

Zastupnički dom Parlamenta FBiH je na prvoj izvanrednoj sjednici usvojio prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima koji je na usvajanje po hitnom postupku predložila Edina Gabela, dopredsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Ovaj prijedlog, identičan onome koji je 12. siječnja utvrdila Vlada FBiH te ga uputila u proceduru na usvajanje, ali po skraćenom postupku. Predloženom izmjenom mijenja se propisani uvjet za primjenu preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima ugljena, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih zanata.

Izmjene zakona

Ovim se ostavlja mogućnost isplate većeg iznosa plaća ovim radnicima sa sadašnjeg u visini najniže plaće na iznos od 85% prosječne neto plaće. Također, vrši se usklađivanje iznosa preferencijalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove radnike kako bi se zadržao približno isti postotak povlastice. Razlozi za donošenje ove izmjene su jačanje konkurentnosti na inozemnom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće kao uglavnom izvozno orijentiranoj djelatnosti kroz utvrđivanje plaćanja doprinosa na nižu povlaštenu osnovicu ako se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 85% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Udruga poslodavaca u Federaciji BiH pozdravila je usvajanje prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima u FBiH. Amandmanima Vlade FBiH na tekst prijedloga Zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru se, među ostalim, u cilju dodatnog rasterećenja obveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za MIO smanjuje za jedan dodatni indeksni bod, odnosno sa 17,50% na 16,50%. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5%, odnosno smanjenje za cijelih 10% u odnosu na trenutačno važeću stopu.

Plaće u entitetima

Zbog sve lošijeg standarda građana koji ih primorava na iseljavanje poslodavci su jednostavno primorani podizati plaće ili stavljati ključ u bravu. Entitetske vlade su ovog mjeseca povećale minimalne plaće, ali to je povećanje daleko ispod očekivanja radnika i daleko ispod mjesečnih troškova, 50 KM veće plaće neće mnogo pomoći radnicima, a još manje zaustaviti iseljavanje. Vlada FBiH donijela je odluku kojom se utvrđuje najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za 9,85% u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. Točnije, povećana je za 53 KM. U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plaće, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Prema toj uredbi, usklađivanje se vrši u visini zbroja 50% porasta potrošačkih cijena i 50% porasta BDP-a u FBiH za razdoblje od siječnja do rujna, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Na osnovi dostavljenih podataka ovog zavoda, potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14%, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7%. Vlada RS-a donijela je u četvrtak odluku da će najniža plaća u ovom entitetu u 2023. biti 700 KM, a do sada je iznosila 650 KM. Savez sindikata RS-a smatrao je da je sve ispod 800 KM "neprihvatljivo", dok je Unija poslodavaca RS-a pristajala jedino na iznos od 673 KM, odnosno povećanje za 23 KM. Procjena sindikata u Republici Srpskoj je da u tom entitetu oko 70.000 radnika radi za najnižu plaću.