Broj korisnika javnih kuhinja u BiH svakodnevno raste

ljubuski.info

Broj gladnih i onih koji ovise o pomoći drugih u Bosni i Hercegovini je veliki. Zbog toga i ne iznenađuje sve veća potreba za narodnim/javnim/pučkim kuhinjama koje se trude korisnicima i korisnicama svakodnevno osigurati makar jedan topli obrok.

Jedna od njih je i Mozaik prijateljstva iz Banje Luke, udruga građana i građanki nastalo 2004. godine sa ciljem da nahrani gladne i pomogne osobama koje su u stanju potrebe.

Od samog osnutka udruženja postoji i javna kuhinja 'Obrok ljubavi' u kojoj svakodnevno pripremaju obroke za sve korisnike i korisnice.

Nedovoljna pomoć

Svakodnevno podijelimo 700, vikendom i preko 1.100 obroka, a oko 1.400 osoba traži pomoć kod nas. Krenuli smo kao grupa ljudi koja je željela pomagati drugima i od prvog dana radimo volonterski. Grad Banja Luka je dijelom prepoznao naš rad i od njih godišnje dobijamo po 9.500 KM, što i nije neki veliki iznos, ali dobro dođe. Od države smo ove godine dobili pomoć u vidu brašna i nekih namirnica, kazao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruge Mozaik prijateljstva.

Jedan od čestih problema s kojima se susreću, kaže, je kako osigurati dovoljno kruha dnevno, ali i kako spremiti kvalitetan obrok imajući u vidu činjenicu da su sve cijene značajno porasle.
Naši najveći donatori su građani i građanke. Nitko ne baca hranu, donose je nama u Mozaik prijateljstva da podijele sa onima koji nemaju. Imamo suradnju i sa određenim tvrtkama koje nam doniraju, a naša želja je da te donacije budu i veće, te da se kompanijama omogući da je moraju plaćati PDV na doniranu hranu koja je pred istekom roka trajanja, istaknuo je Subašić.

U Mostaru djeluju četiri javne kuhinje - javna kuhinja Crvenog križa Grada Mostara, JU Pučka kuhinja, kuhinja udruge Zajedno za naš grad i Dompes - studentski dom, pučka kuhinja i centar za dijalog. Ukupan broj onih koji koriste usluge jedne od ove četiri kuhinje je preko 650, ali smatra se kako je taj broj i mnogo veći. Samo javna kuhinja Crvenog križa ima preko 370 korisnika i korisnica.

Alen Kajtaz, iz ove kuhinje, kaže kako su na samom početku pandemije zabilježili povećanje broja korisnika i korisnica za 27%.
Vremenom se taj broj stabilizirao i dijelom smanjio. Međutim, osjetno je povećanje onih koji zbog fizičke udaljenosti nisu u mogućnosti da svakodnevno koriste kuhinju, te im se pomoć, shodno mogućnostima, pruža u paketima s hranom, kaže Kajtaz.

Financiranje ove javne kuhinje realizira se iz više izvora, mada je jedini siguran izvor financiranja grant koji dobijaju od Grada Mostara i koji iznosi oko 54% od ukupnih potreba kuhinje. Preostalih 46% osiguravaju putem projekata, vlastitih prihoda, te od donacija pravnih i fizičkih osoba.
Problemi s kojima se suočavamo u radu su nedostatak opreme i transportnih sredstava, nedovoljna izdvajanja za rad kuhinja, ali prvenstveno nedostatak empatije i suosjećanja kod 'oligarha'. Da bi se stanje popravilo u svim kuhinjama u BiH neophodno je zakonski riješiti pitanje kuhinja, sustavno riješiti pitanje financiranja, odrediti jedinstvene kriterije za korištenje kuhinja, te regulirati povrat PDV-a na robu (prehrambene artikle) koja se nabavlja za potrebe pripreme toplih obroka, kazao je Kajtaz.

Oslobađanje donacija hrane od PDV-a

Više od 200 korisnika i korisnica tijekom jednog dana po svoj, možda i jedini, dnevni obrok odlazi u narodnu kuhinju "Dobrotvor" u Sarajevu. Ovaj broj konstantno raste, jer se sve više građana i građanki javlja s molbom za korištenje narodne kuhinje.
Osobe treće živote dobi, umirovljenici, samci, osobe sa invaliditetom, osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, uglavnom su najviše zainteresirani za pomoć ove vrste, dok je mladih do 30 godina malo, kaže Aleksa Čebić, iz narodne kuhinje "Dobrotvor".

Kako broj korisnika i korisnica raste, tako rastu i troškovi i potrebe narodnih kuhinja, a Čebić kaže kako se narodna kuhinja "Dobrotvor" financira uglavnom preko donacija ministarstava ili po osnovu javnih poziva za financiranje ili sufinanciranje kuhinja. Određena sredstva dobijaju i od općina, na osnovu odluka ili raspisanih poziva. Međutim, to nije dovoljno.
Problemi koje imamo u radu su uglavnom financijske prirode, jer u ozbiljnom radu uvijek nedostaje sredstava za nabavku opreme, održavanje inventara, troškove goriva, bruto naknade zaposlenika i tako dalje. Mnogi griješe što pod rad narodne kuhinje podrazumijevaju samo troškove hrane, a zaboravljaju da nju treba uskladištiti, spremiti, poslužiti, prevesti i prije svega osigurati radnu snagu, ističe Čebić.

Mogućnost za poboljšanje stanja Čebić, Subašić i Kajtaz vide u inicijativi za oslobađanjem donacije hrane pred istekom roka trajanja od PDV-a čime bi se, smatra, povećale i količine hrane koju doniraju tvrtke.

Naime, u okviru kampanje "Nitko gladan. Nitko sam.", Fondacija Mozaik je, s partnerima (Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira, te fondacijama Trag i Catalyst Balkans), a uz financijsku potporu USAID-a, provela istraživanje u kojem su došli do podatka da se u našoj zemlji godišnje baci oko 400.000 tona hrane, od čega 1/3 unište tvtke.

Istovremeno, u javnim kuhinjama u Bosni i Hercegovini dnevno se hrani oko 16.800 osoba. Procijenjena vrijednost uništene hrane samo u 2020. godini iznosila je 126,6 milijuna KM. Kao jedna od glavnih prepreka za veće doniranje, a manje uništavanje hrane, detektirano je plaćanje PDV-a od 17% na doniranu hranu. Tvrtkama se sa važećim zakonima više isplati hranu uništiti nego ju donirati.

Stoga je od predstavnika i predstavnica vlasti traženo da reagiraju i riješe ovo pitanje, to jeste da se donesu izmjene Zakona o PDV-u ili usvoji ovaj član u novom Zakonu o PDV-u. Neki konkretniji koraci i pomaci još se čekaju, a očekivanja od nove vlasti za nadolazeće razdoblje su velika.

Inicijativa "Nitko gladan. Nitko sam." je dio programa "Pravni okvir za filantropiju" koji provodi Fondacija Mozaik zajedno sa partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans) uz financijsku podršku USAID-a. U okviru istog programa osnovan je Filantropski forum koji okuplja tvrtke i fondacije u BiH sa ciljem ujedinjavanja dobra kroz strateška davanja.

Glas naroda

Hahahah ... samo kod nas se hvale povećanjem kapaciteta pučke kuhinje. Moj narode na što spadosmo.

Ljubuški prije 30 godina nije imao pučku kuhinju.
Ali HDZ Ljubuški uspio je otvoriti pučku kuhinju to ni Komunisti nisu uspjeli...
HDZ Ljubuški je uništio gospodarstvo cijele općine zbog stranačkih i privatnih interesa pojedinaca....

ni prije tri

Moran i ja potvrditi jedino šta su hadezeovci otvorili je pučka kuhinja.

Pa zašto više ne govori kradeze o trećem entitetu, javnoj televiziji sa hrvatskim jezikom, otvaranju kladionica pored škola itd.uništavanju aluminija žitoprometa

Govorit cemo kad dodje vakat ko i svemu

Bitno je da imamo pučku a i turizam a što omladina nema di radit kote pita, jedino u stranci

Jeste se bubali u prsi,pogledajte malo oko sebe grad izgleda koda je 43.god.

Grad za Božić izgleda super sve bliješti ,kafići puni ulice pune ljudi.sve super do sveta tri kralja ,a poslije strahota kao da je pala a bomba sve prazno iza 15 sati kad sretneš nekog na ulici razveselio se .politika koju vode oci ljudi nas je dovela do dna i sad se hvale sa pučkim kuhinjama ,sramota da ste nešto radili nebi nam trebale pučke kuhinje.gdje nam je mladost,koliko nam djece fali u školi,pogledajte poslijeratne godine po 30 djece u razredu a danas jedva dvadestoro.djecs nam idu u škole po Njemačkoj Irskoj.

Ljudi su poslije rata imali viziju u bolju budućnost (jer od rata nema gore) i moglo se ići samo naprijed, ali nažalost neko kratko vrijeme, kad je došlo do stagnacije zbog sveopćeg našeg mentaliteta da sve ide na štelu i da vlada samo jedna stranka koja sve svoje uhljebljuje i drži monopol nad javnim mnijenjrm, pošten narod se pokupio jer mu je, s ulaskom Hrvatskr u EU, dana za mogućnost! Šta bi bilo da ne može nitko otić, plaćr nr ni nikako rasple jer bi nas bilo na izvoz i bilo bi još veće siromaštvo

Tebe su izgleda jos pitali posle rata pa pricas tako?

Haha u pravu si, pi^tala me majka

Broj korisnika javnih kuhinja u BiH svakodnevno raste
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari