U Hrvatskoj skoro četvrtina doseljenih stigla iz BiH

ljubuski.info

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.
Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca...

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca...

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.
Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.
To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i "slobodnog" geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a. Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza 'win-win' pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana - i to poglavito za Njemačku.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do "rješavanja" hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku "ako nećeš ti, ima tko hoće", čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.
Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno "spaljenom zemljom", pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.
Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.

HINA

Glas naroda

Ljudi idu za tvornicam a kod nas tvornice ne trebaju sve su prodane a otvorene Kladionice partije.

Upalite Radio Međugorije hitno! Jedan svećenik drži političku i vojnu izobrazbu. Bože pomozi nam.

Sve u redu, ovo se Rambo maskirao u svećenika greškom.

Bog kad je stvarao čovjeka nije mu ocrtao kredom dokle se smije kretati. Neka ide tko hoće gdje misli da će mu biti bolje. Najgore je nepokušati otići i vidjeti da li je za takvo nešto. Ima ih koji su bili mjesec dana ili pola godine u Njemačkoj i kad su se vratili pričali kako je u Njemačkoj tj vidili da tamo nema tate, mame, brata i nekog drugog sponzora nekog tko se još uvijek sa 20, 25 i 30 godina drži mami za haljinu. U Njemačkoj pare nisu na drvetu ili oblaku pa da padaju, a da vi samo ležište. To je zemlja gdje se cijeni red, rad, disciplina i poštenje. U Hrvatsku se "preselilo" zbog dokumenata i lakšeg odlaska u EU i do posla to je jedini razlog. Da nije toga su nam da bi itko preselio jedino možda otići na utakmice kad igraju vatreni i kauboji.

Tko se preseli u Hrvatsku taj zadrzava ili teži opciji, nazovimo normalna života. Tko ode u Njemacku taj nastoji uštediti sto vise eura i onda gleda da placa sto manju stanarinu i sto manje izdvaja za hranu i ostalo. Priusti sebi jedino nesta vise kad dođe na godisnji.
Hercegovina je predobra da itko odlazi ali imamo pokvarene politicare koji grabe sebi i sta ih briga kad prođe mandat i zagusti, napustit ce Hercegovinu jer velika vecina njih ionako ima nekretnine sirom Hrvatske.
I da se zna 1 euro u Hetcegovini je ko 5 eura u Njemackoj sto se tice vrijednosti i trzista.

A u Hrvatskoj kao nisu korumpirani političari, da ne kažem...

Sat rada je oko 12 ojera?

Sa 12€ mores za sendvica i dvaput misecno doner.

Nekvalificirana radna snaga radi za male satnice tj za minimalnu od 12 eura pa do 13 eura. Npr za 12 eura nemaju što za uzeti poreza, a niti imaš što predati za povrat poreza. Za tu satnicu većinom rade žene čišćenje, spremačice, pomoćni u kuhinji, pomoćni na građevini, slaganje robe na policama u trgovinama i dr. mogu naplatiti mjesečno do 1200 eura i uz to mini job od 500 eura. Uglavnom žene još nađu 2-3 kuće za čišćenje na crno kao i pravljenje torti, lokala i pita. Kvalificirana radna snaga radi za satnicu od 17 eura pa na više zavisno o poslu i firmi. Opet ću naglasiti da treba gledati netto dobit i od toga oduzeti stan, struju, internet, hrana, higijena, deterdženti, tko ima auto osiguranje, osiguranje na stan, kredit za auto i dodatni troškovi npr izlasci, kupovina odjeće i obuće, gorivo ili mj. karta za bus i vlak. Također troškovi se razlikuju u kojoj si pokrajini, da li ti je stan u gradu ili selu. Troškovi se razlikuju od 1000 - 1500 eura. Tako da jedni mogu dva puta godišnje doći kući, a drugi jednom. Treba samo pogledati istini u oči, a ne pričati bajke.

Ajde srca ti pa po tebi ispade da se u Njemaćkoj još i radit mora?! Nisi ti iz Njemaćke.nego neđe okolo.

Kako kome i kako tko se snašao. Lipi moj ja sam u Njemačkoj već četiri godine tj ja i žena. Radimo puno radno vrijeme, mini job i još na crno. Neoskudjevamo niodčega pa nit škrtarimo na hranu, piću, higijeni, deterdžentima, odjeći, obući, skitnji. Kome da štedim pa da nam se nešto dogodi nedaj Bože da u toj šteđevini uživaju sesta , njena dica i ćaća mater i tako sa ženine strane. Radije bi svu ušteđevinu naložio u šparetu. Znam dok smo doli bili jedni nas mrškali, a drugi nisu doživljavali i sad kad smo mi stali na noge odjedanput se rodi ljubav i dobri moj sine i doba moja ćeri. Što je jedan moj prijatelj rekao jesi lud samo ti se smiju kad odeš nazad ima i doli kupiti prašak i omekšivač za robu, slatkiši i nutela. Mahajuć ruku dođeš i pored njih prođeš s osmjehom.

HDZ

Jednostavno naši robovlasnici daju plaće od kojih se ne može živit

U nas glavna ti zanimanja su
Uhljeb, kockar ili penzijoner.

Haha

I u Njemackoj nas iskoristavaju radimo poslove koje nece vecina svaba da rade.Gradjani smo drugog reda ,slabo placeni .Naj lepse je kod nas . Eto molim HDZ i HNS i Hrvatsku vladu i gospodina prijesednika Milanovica da se pomire sa veteranima i dijasporom je jedino nas zajednistvo moze spasiti.Eto molim vas nama je ovamo tesko ,neko je se snaso a neko ko ja nemogu se lako snaci.

Nije lako u tuđoj zemlji no u svojoj bit čovjek drugog reda je još gore.
U hercegovini kapital imaju ratni profiteri a ne pošteni ljudi.
Većina koja radi kupila je posa i školu i istjerala i omalovažila skolovane.
Po Hrvackoj Veterinari rade ko konobari,a uhljebi partije su činovnici i narod je zavađen i podjeljen.
Ljudi nemaju iste šanse ,zato se sele i neće iz revolta da rade za "nepismene gazde" koji su puknuli tuđe da bi jahali sirotinju.
Bolje je pametnu bit sluga tuđinu ,nego svojoj budali koja ruši i tebe i sebe.
Neka nam Bog pomogne kolonijalizma u bilim rukavicam ili domaćeg razbojničkog feudalizma na Balkanu-aman

Blago bu.alama jer njihovo je Kraljevstvo Nebesko...

U Hrvatskoj skoro četvrtina doseljenih stigla iz BiH
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari