Struju nabavljali i po 10 puta skuplje u odnosu na prodajne cijene

ljubuski.info

JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar trenutačno razvija više projekata u području obnovljivih izvora energije, a među njima su i projekti u najvišem stupnju pripremljenosti - vjetroelektrana Poklečani i fotonaponska (solarna) elektrana SE EP HZ HB 1, a sve zajedno govori o tomu koliko Elektroprivreda pozornosti pridaje proizvodnji energije na ekološki prihvatljiv način.

Prednost Elektroprivrede HZ HB u odnosu na ostala elektroprivredna poduzeća u BiH, u kontekstu energetske tranzicije, ogleda se u potpuno obnovljivom proizvodnom portfelju - naglasio je, među ostalim, mr. sc. Marinko Gilja, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar.

Gdje je danas EP HZ HB u odnosu na početke od prije 30 godina? Kakve su se promjene dogodile u proizvodnim kapacitetima, količinama električne energije?

Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u odnosu na svoje početke od prije 30 godina stabilno je i ustrajno napredovalo. U ovih 30 godina zaista smo se suočavali s brojnim izazovima i potpunim i suštinskim promjenama na tržištu električne energije te smo na njih znali dosljedno i kvalitetno odgovoriti. Uz taj adaptivni dio, još od svojih početaka bili smo i začetnici novih smjerova, predvodnici u provedbi inovacija u svim segmentima našeg djelovanja. U segmentu proizvodnje električne energije sve donedavno smo bili jedina Elektroprivreda koja je u poslijeratnom razdoblju gradila nove proizvodne hidroenergetske objekte (HE Mostarsko blato i HE Peć Mlini), a veliki je pothvat i činjenica da smo izgradili i pustili u pogon prvu vjetroelektranu u BiH - VE Mesihovina. Prednost Elektroprivrede HZ HB u odnosu na ostala elektroprivredna poduzeća u BiH, u kontekstu energetske tranzicije, ogleda se u potpuno obnovljivom proizvodnom portfelju. S više proizvodnih objekata, logično, proizvodimo više električne energije, no ipak u ljetnim mjesecima, ovisno o hidrologiji, nemamo dovoljno vlastite proizvodnje kako bismo zadovoljili potrebe naših kupaca te stoga te nedostajuće količine nabavljamo izravno na tržištu. Plan je u sljedećim godinama novim projektima osigurati samodostatnost u pogledu vlastitih proizvodnih kapaciteta.

Uz djelatnost proizvodnje, ne smijemo propustiti naglasiti i kako u djelatnosti distribucije kontinuirano ulažemo u razvoj distribucijske mreže u skladu sa suvremenim trendovima i sudjelujemo u inovativnim projektima od međunarodnog značaja, dok u segmentu opskrbe električnom energijom radimo na razvoju novih proizvoda i poboljšanju kvalitete interakcije s našim krajnjim kupcima. Energetska tranzicija sa sobom nosi pojavu nama relativno novih koncepata, kao što su prosumeri, blockchain tehnologija, tzv. pametne mreže, elektromobilnost, skladištenje energije i povećanje energetske učinkovitosti, što doživljavamo kao priliku za rast našeg poduzeća, a ne prijetnju za opstanak. U svakom slučaju, kako cijeli elektroenergetski sustav mora proći ovako radikalnu transformaciju tako ćemo se i sami, gledajući naprijed, morati nastaviti transformirati i prilagođavati kako bismo odgovorili na nove okolnosti i ostali konkurentni.

Kakva je trenutačna situacija s proizvodnjom struje? Ima li je dovoljno i prijeti li nam nestašica ovog energenta?

Trenutačno je u tijeku jedna od najlošijih godina, u hidrološkom smislu, od našega osnutka. Proizvodnja električne energije u ljetnim mjesecima varira na jedan, rekli bismo, cikličan način - tako da se periodično "događaju" godine u kojima je proizvodnja električne energije u hidroelektranama značajno niža od prosjeka. S obzirom na to da JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar više od 90% električne energije proizvodi u hidroelektranama, jasno je da, kada nema vode, nema ni proizvodnje. Unatoč ovako nepovoljnim uvjetima, u našem smo Društvu uz velike napore uspjeli osigurati kontinuiranu i stabilnu isporuku električne energije svim našim krajnjim kupcima, ali uz zaista značajan trošak. Nadamo se poboljšanju hidroloških prilika u jesenskim i zimskim mjesecima kako bismo mogli malo lakše disati.

Prema Vladi FBiH pokrenuta je inicijativa da se ne izvozi el. energija dok se ne zadovolje domaće potrebe i očuva stabilnost elektroenergetskog sustava FBiH. Kakav je odgovor?

Točno je da smo poslali upit Vladi Federacije BiH (i to ne jedan nego više njih) s inicijativom da se ispred izvoza električne energije i pojedinačnih profita stavi osiguranje kontinuirane i stabilne isporuke električne energije svim krajnjim kupcima u Federaciji BiH. Naime, kako JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u ljetnim mjesecima (kada je proizvodnja najniža) nedostajuće količine električne energije za potrebe opskrbe naših kupaca nabavlja izravno na tržištu, a s obzirom na to da su uslijed globalne energetske krize na tržištu električne energije cijene na referentnim burzama dosegnule do tada neviđene razmjere, jasno je kako je upravo Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar podnijela veliki teret kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana opskrba krajnjih kupaca na području djelovanja Društva.

S druge strane, odlukom Vlade Federacije BiH tijekom 2022. godine ograničeno je povećanje cijena opskrbe električnom energijom za kvalificiranog kupca do maksimalno 20% u odnosu na prethodnu godinu te stoga JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, u ovom trenutku, nema mogućnost samostalno definirati prodajne cijene električne energije, nego su one unaprijed definirane i nisu ni u kojoj mjeri usklađene s kretanjima tržišnih cijena na referentnim burzama. Kako bismo ilustrirali situaciju u kojoj smo se zatekli, dovoljno je reći da je, u trenutku kada je tržišna cijena električne energije bila iznad 1000 KM po MWh, Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar električnu energiju na distribucijskoj razini u prosjeku prodavala ispod 100 KM po MWh. Prema tome, kada stavimo u odnos izraženu anomaliju cijena na tržištu električne energije, na kojem nabavljamo nedostajuće količine, i ograničene prodajne cijene električne energije, vidljivo je kako za potrebe osiguranja kontinuirane opskrbe naših krajnjih kupaca nedostajuće količine električne energije nabavljamo i po 10 puta višim cijenama u odnosu na prodajne cijene. Jednostavno je zaključiti kako u razdoblju izrazito loše hidrologije, iz gore navedenih razloga, kontinuirano proizvodimo gubitak.

Kad uzmete u obzir sve navedeno, naš upit prema Vladi bio je jasan s obzirom na to da su i JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH javna poduzeća kojima je većinski vlasnik Vlada Federacije BiH te smo, znajući da JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo i u ovom trenutku svoje dnevne viškove električne energije prodaje na tržištu (pa i izvozi izvan BiH), zatražili, u ovim izvanrednim okolnostima, jedinu logičnu i korektnu odluku našeg zajedničkog vlasnika - da se prije prodaje drugima, uz prihvatljive uvjete za obje strane, osigura zadovoljenje potrošnje u Federaciji BiH, a sve kako ni u jednom trenutku opskrba krajnjih kupaca u Federaciji BiH ne bi došla u pitanje. Nažalost, do danas, nismo dobili nikakav službeni odgovor na naš upit. Dakle, ponovno naglašavamo kako je cilj inicijative JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar jasan i nedvosmislen - da se, u uvjetima globalne energetske krize, u svakom trenutku, nedostajuće količine električne energije nužne za isporuku i zadovoljenje potrošnje svih krajnjih kupaca u Federaciji BiH mogu osigurati unutar Federacije BiH.

Hoće li, kad i koliko poskupjeti struja za kućanstva i gospodarstvo?

Kako sam prethodno naglasio, Vlada Federacije BiH je i za 2023. godinu ograničila povećanje cijena opskrbe električnom energijom za krajnje kupce do maksimalno 20% u odnosu na prethodnu godinu te ćemo cijene električne energije za kupce koji se opskrbljuju u okviru tržišne opskrbe definirati prema toj odluci.

Što se tiče cijena električne energije za kućanstva, jasno je da je u ovom kontekstu cijena električne energije u BiH socijalna kategorija te stoga za značajniji porast cijena električne energije moraju biti stvoreni jasni preduvjeti, prvenstveno u smislu zaštite socijalno ugroženih kupaca. S druge strane, elektroprivredna poduzeća posluju u tržišnim uvjetima, a tržište električne energije otvoreno je za sve kategorije kupaca još od siječnja 2015. godine. U tom smislu, s jedne strane imate posve tržišno orijentiranu (liberaliziranu) industrijsku okolinu, dok gotovo da i nemate utjecaja na formiranje prodajnih cijena. Javna elektroprivredna poduzeća su "u sredini", u vrlo nezahvalnoj poziciji, ali ne smijemo adoptirati taktiku "čekanja da prođe kriza", nego svi dionici, od elektroprivreda, kupaca, regulatora, vlade, zakonodavstva, moramo zajednički iznaći optimalno i dugoročno rješenje kako bismo uspješno prihvatili promjene koje su već tu, a pogotovo kako bismo se pripremili na one koje nas tek očekuju.

Koliko globalni procesi utječu na elektroenergetsku stabilnost BiH?

Svjedoci smo kako je globalna energetska (pa samim time i ekonomska) kriza pogodila tržišta svih energenata, pa tako i tržište električne energije. U posljednjih nekoliko mjeseci bilježe se rekordno visoke cijene električne energije na referentnim burzama u Europi, koje su prvenstveno rezultat poremećaja na strani ponude (prouzročenih zatvaranjem nuklearnih i termoelektrana u Europi, ograničenjima u isporuci plina zbog rusko-ukrajinskog sukoba te sve većim udjelom intermitentnih izvora energije u proizvodnji), ali i na strani potražnje (prouzročenih toplinskim valom u Europi, sušnim ljetom i lošom hidrologijom). Jasno da su se ti učinci prelili i na Bosnu i Hercegovinu.

Čak i ako zanemarimo kontekst globalne energetske krize, bitno je naglasiti da se, iako je BiH u ovom trenutku zemlja izvoznica električne energije, električna energija, nažalost, uglavnom proizvodi iz fosilnih goriva u klasičnim termoelektranama. Kada znamo da globalni trendovi promoviraju korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje ugljičnog otiska i emisija CO2, pa čak i postizanje potpune klimatske neutralnosti do 2050. godine, upitno je hoće li u godinama koje dolaze, izglednim gašenjem dotrajalih termoblokova, BiH i ostati izvoznica električne energije. Stoga je ključno ulagati u proizvodne kapacitete sada kako bismo bili spremni na izazove koji dolaze s potpunom tranzicijom na čistu energiju. JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, kako kroz svoj postojeći proizvodni portfelj tako i kroz svoje razvojne planove, zapravo predvodi energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima u BiH te stoga očekujemo dugoročne koristi od ovakvog strateškog opredjeljenja. Svakako smatramo kako je ključno, u kontekstu energetske sigurnosti, sustavno raditi na povećanju proizvodnih kapaciteta, a kako bismo, poštujući globalne trendove i usmjerenost prema održivom razvoju, ipak mogli osigurati dovoljne količine električne energije za pokriće potrošnje u BiH.

Obnovljivi izvori okosnica su sustava EP HZ HB. Koji su projekti trenutačno u izgradnji i što će njihovo puštanje u funkciju značiti za EP HZ HB?

JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar trenutačno razvija više projekata u području obnovljivih izvora energije (u različitim fazama od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju). Ovdje bih naglasio projekte koji su u najvišem stupnju pripremljenosti - vjetroelektranu Poklečani i fotonaponsku (solarnu) elektranu SE EP HZ HB 1. VE Poklečani smještena je u općini Posušje, ukupne je instalirane snage 132 MW i planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh. Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na blizu 255 milijuna KM. U ovom je kontekstu zanimljivo ilustrirati napredak tehnologije u odnosu na razdoblje kada je izgrađena VE Mesihovina. Tako je pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina iznosila 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW (dakle, gotovo trostruko veće snage). Samim tim ujedno se skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutačne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na naš strateški cilj diverzifikacije proizvodnog portfelja, uz hidroelektrane i vjetroelektrane, planiramo i izgradnju te puštanje u pogon fotonaponske elektrane SE EP HZ HB 1 na području općine Stolac, ukupne instalirane snage 150 MW, a planirane godišnje proizvodnje od 244 GWh. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na oko 180 milijuna KM.

Imate li u planu neke nove projekte i koji su to?

Uz navedene projekte u kontekstu izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, naši razvojni planovi svakako su usmjereni prema iskorištavanju naših prednosti uz otvorene inovacije i prijenos znanja. U kontekstu trenutačnih aktivnosti radi se na poboljšanju operativnih sposobnosti mreže, raste udio ugrađenih elektroničkih brojila s mogućnošću daljinskog očitanja i upravljanja proizvodnjom/potrošnjom na distribucijskoj razini, kontinuirano se radi na smanjenju gubitaka, kao i na aktivnostima stručnog obrazovanja naših djelatnika iz oblasti energetske učinkovitosti. Jedan od aktualnih inovativnih projekata vezan je i uz segment opskrbe električnom energijom - u vrlo kratkom roku našim ćemo kupcima prvi u BiH moći ponuditi i tzv. zelene modele, a kupci koji za ovakav proizvod budu zainteresirani moći će dobiti jamstvo da je električna energija koja im je isporučena u potpunosti proizvedena iz obnovljivih izvora energije.

Koliko je zanimanje stranih investitora za izgradnju energetskih objekata u BiH? Odakle dolazi najveći interes?

Na temelju brojnih istraživanja u regiji vidljivo je kako je upravo Bosna i Hercegovina, a osobito njezin južni dio, vrlo pogodna za izgradnju solarnih i vjetroelektrana, što pokazuje i značajna zainteresiranost investitora za izgradnju većih fotonaponskih i vjetroelektrana na ovom području. Pad troškova ovih tehnologija i visok stupanj iskoristivosti privukli su investitore u prvom redu na područje Hercegovine. Ovakva zainteresiranost ne čudi s obzirom na to da se, prema rezultatima studije NOS-a BiH o utjecaju solarnih elektrana na elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine, više od 60% ukupne potencijalne instalirane snage solarnih elektrana, uzimajući u obzir ograničenja lokalne mreže, nalazi na prostoru Hercegovine. Slična je situacija i s vjetropotencijalom, gdje su doslovno sva planirana postrojenja lokalizirana na području Hercegovine i zapadne Bosne. Ono na što posebno treba obratiti pozornost su dodatna i adekvatna ulaganja u razvoj mreže kojima će se omogućiti potpuno iskorištavanje ovog potencijala. Upravo tako obnovljiva električna energija može postati važan izvozni proizvod Bosne i Hercegovine, ali, nažalost, s obzirom na gospodarsku situaciju u Bosni i Hercegovini i trenutačne potrebe, a posebno u kontekstu sigurnosti opskrbe krajnjih kupaca, vjerujem kako Bosna i Hercegovina (za razliku od JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar) još neko vrijeme neće biti "100% obnovljiva".

EP HZ HB je i društveno odgovorna kompanija. Što trenutačno poduzimate na tom planu?

Uz činjenicu da proizvodimo "čistu" energiju, u skladu sa suvremenim tekovinama, u svojim smo planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja, dajući tako svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Iznimno nam je važno graditi održivu budućnost za sljedeće generacije. Naša misija je biti pokretač gospodarskog razvoja na području našeg djelovanja, ne samo kroz našu primarnu djelatnost nego i kroz potporu društvu u cjelini. Upravo zbog toga dajemo svoj doprinos sponzoriranjem različitih kulturnih, humanitarnih, edukativnih i sportskih projekata, organizacija i događanja. Također, kroz sustav stipendiranja potpomažemo obrazovanje novih generacija naših potencijalnih djelatnika.

Dario Pušić | Večernji list

Glas naroda

to je leglo nepotizma korupcije i kriminala

Menadžer desetljeća

Kako bi samo znali upravljati viškovima iz sarajeva, a kad treba obračunati dividendu uvijek pozitivna nula...

ma nije istina,nebi oni to ,to je rvacka elekroprivreda rvacke ercehg bosne

E moj Marinko

On je čisti primjer u kakvom društvu živimo,ja mislim da je cijela Hercegovina pogledala onaj sramotni snimak s njim,to je njima normalno i svi šta tu rrade su takvi fuj i fuj ... Nikakva obraza nemaš ,a šta je najgore komi svi hdz uhljebi sve je svoje do 5og kolina zaposlija po drzavnim firmama ,ne rade nista ko i ostali,ali plata je sigurna. Zbog ovakvih ljudi ovde budućnosti nema ,a svi isti ,obraz đon . Kupite se dok ste još mlađi tko nije otišao ,pa taman na Aljasku ,ako ništa djeci će vam koliko toliko biti bolje.

Ovo je onaj lik koji je uhvaćen gologuz sa tajnicom iz širokog u stanu lol

On je najveći kriminalac poslije Čovića .

Da vam ja malo objasnim sta je receno.Imate ovaj primjer buduce stolacke fotonaponske elektrane.Ocekivana,sto znaci uzima se neki prosjek,nije maksimalna,proizvodnja je 244GWh godisnje= 244miliona KWh.Investicija je 180 miliona KM.Vazeca otkupna cijena trenutno je 0,5KM/KWh.To vam onda znaci da se ova investicija,za investitora,isplati u roku manjem od 2(slovima DVI)godine.Nije mi jasno zasto triba trazit investitore i tu dobit slat vani kad domace firme objavljuju dobit u kriznim godinama a narod navalio na stanove ko da se dzaba dile?Da se razumimo ,ne kritikujem ulaganja ali i ne razumin strategiju.Naime kad citam ovakve stvari ispada,a po sluzbenim podacima i jest,da bi samo EPHB mogla pokrenut preporod nasih krajeva ali bi tribalo odlucnije i smisljeno investirat tako da svak ima koristi.Nedavno sam cita da se planira probijanje tunela od Buskog jezera prema Ramskom i to je zasigurno dobra investicija.Ali davno sam cujo da se za vrime Juge razmisljalo o probijanju tunela od Buskog jezera prema Posusju u cilju navodnjavanja Hercegovine i to bi po meni ,uz izgradnju reverzibilnih manjih elektrana i kombinaciju sa fotonaponskin i vjetro elektranama, bila prava investicija.Tako bi se voda Buskog jezera koristila i za proizvodnju struje(citam da je ta voda i postojeca elektrana u Hrvackoj najnerentabilnija emektrana na nasim podrucjima) i navodnjavanje Hercegovine.Usput da kazem ja sam i za izgradnju malih elektrana i na Trebizatu i na Bunskim kanalima(di se moze izgradit i veca) naravno uz postovanje svih ekoloski mjera.Da se npr iskopa malo studenacko polje ispod Bozijaka i od te zemlje napravi dupla povrsina,npr u Miletini,te se od tog polja napravi jezero sa branom i pumpama koje bi kad ima viska struje bacale vodu prema Miletini i tako navodnjavale novonastale poljoprivredne povrsine a jezero proizvodilo ribu a brana davala struju,i svak zadovoljan.EPHB i nasi privrednici skupa sa politikom MORAJU pokrenut pametne investicije od kojih bi svak ima koristi.

isti je Drago Bago koji je sve zaposlio u elektroprivredu

Koliko je ovom krimosu godina, on i ekipa iz Širokog što snji piju kavu i šetaju imaju više nego pola širokog

Okanite se čovjeka.5763

Struju nabavljali i po 10 puta skuplje u odnosu na prodajne cijene
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari