Ekonomske prognoze za BiH sve sumornije

Ruska agresija na Ukrajinu, geopolitički potresi, galopirajuća inflacija i dalje su teme broj 1 na planeti. Ne treba biti nikakav ekonomist ili politolog kako bi se zaključilo da se stvari ubrzano kreću od lošeg ka gorem.

Bh. ekonomija se još uvijek oporavljala od ekonomske krize iz 2008. godine, posljedica pandemije, a onda su došli novi poremećaji. Ukoliko znamo da ekonomski stručnjaci navode kako naša zemlja još uvijek nije izašla iz druge industrije revolucije, kako poslodavci, sindikati i nevladin sektor već dulje od desetljeća upozoravaju kako nam bez reformi slijedi kolaps i bez globalnih kriza onda je jasno u kakvoj je trenutno situaciji Bosna i Hercegovina. Ukoliko u ovu jednadžbu dodamo beskrupuloznu borbu za vlast svih političkih faktora u zemlji rezultat može biti samo jedan - dodatno strmoglavljene i pojačano siromaštvo.

Globalna kretanja

Tome svakako u prilog idu i posljednje prognoze MMF-a. naime, oni su priopćili da su izgledi za svjetsku ekonomiju pesimističniji od onoga što je prognozirao prošlog mjeseca, jer se materijaliziraju negativni rizici od posljedica rata u Ukrajini i stalne inflacije.
Stalno pogoršanje posljednjih mjeseci indeksa menadžera kupovine koji prate gospodarstvo Grupe 20 'potvrđuju da su izgledi sumorniji' nego što je navedeno u listopadskomizvješću o svjetskoj ekonomiji. Poteškoće su ogromne, a slabljenje ekonomskih pokazatelja ukazuje na buduće izazove, rekao je Tryggvi Gudmundsson, ekonomista u istraživačkom odjeljenju MMF-a.

U prošlomjesečnom WEO (World Economic Outlook), MMF je smanjio svoju prognozu svjetskog rasta sljedeće godine na 2,7 posto, sa 2,9 posto u srpnju i 3,8 posto u siječnju, dodajući da vidi vjerojatnoću od 25 posto kako će rast usporiti na manje od dva posto.

Potrošači se globalno bore sa sve dubljom krizom troškova života potaknutom inflacijom hrane i goriva koja na mnogim lokacijama pokazuje malo znakova popuštanja. Visoke cijene pokrenule su valpovećanja kamatnih stopa koje je poskupilo otplatu duga i izazvalo zabrinutost zbog blokade financiranja u zemljama sa niskim prihodima i zemljama u razvoju.
Nastavak fiskalnog i monetarnog pooštrenje je vjerojatno potreban u mnogim zemljama da bi se smanjila inflacija i riješila ranjivost duga i mi očekujemo dalje pooštrenje u mnogim ekonomijama G20 u narednim mjesecima. Ove akcije će nastaviti utjecati na ekonomsku aktivnost, posebno u interesno osjetljivim sektorima kao što je stanovanje, rekao je Gudmundsson

Prošlog mjeseca, MMF je izračunao kako će oko jedne trećine svjetske ekonomije ove i sljedeće godine imati pad u najmanje dva uzastopna tromjesečja, te će izgubljena proizvodnja do 2026. biti četiri bilijuna dolara.

Niz negativnih posljedica

Uz sve probleme koje BiH ima, a njih je pozamašan broj, na sve se nadovezuje gore pobrojano. Usporavanje svjetske ekonomije znači i manji izvoz, manje doznake iz inozemstva, manja međunarodna pomoć, znatno skuplji novac na svjetskim tržištima… Pojednostavljeno - sve ono što nam već godinama drži glavu iznad vode.

Ne treba posebno niti naglašavati kako bh. vlasti uglavnom na sve ono ne da nemaju odgovor nego ih uopće i ne zanima. Vizija, strategija i konkretnih planova u ovoj zemlji nikada nije ni bilo u dovoljnom broju, a sada pogotovo. Čini se kako vlasti, narodi i žitelji u BiH ponovno idu onako kako su već desetljećima navikli - nadaju se kako će rješenje za sve naše probleme pasti s neba.