Djeca s poteškoćama u razvoju isključena iz zakona

ljubuski.info

Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom kojim je dječji doplatak izjednačen u svim županijama Federacije Bosne i Hercegovine stupio je na snagu još u srpnju. Ono što je novina u istom je to da je uveden prihodovni cenzus u iznosu od 217 KM po članu obitelji. No, zakon je donio veliki problem djeci s poteškoćama u razvoju i invaliditetom koji na dječji doplatak nemaju pravo s obzirom na to da su posebne kategorije tako reći izbačene iz njega.

Vlada Federacije BiH dala je županijskim vladama mogućnost izmjena i dopuna ovog zakona, no u HNŽ-u to nisu učinili. Nezadovoljni roditelji djece s invaliditetom ogorčeni su sporošću županijske vlasti, neprimjenjivanjem zakona gdje se regulira status roditelj - njegovatelj, ali i neodgovaranjem na brojne upite. Napisali su reakciju - pismo te ga uputili Vladi Hercegovačko - neretvanske županije (HNŽ).

Ogorčeni roditelji djece s invaliditetom spremili pismo za Vladu HNŽ

Nezadovoljni roditelji djece s invaliditetom ogorčeni su sporošću županijske vlasti, neprimjenjivanjem zakona gdje se regulira status roditelj - njegovatelj, ali i neodgovaranjem na brojne…
Istina je da postoji velika diskriminacija prema osobama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Treba naglasiti da smo mi jedna od najmarginaliziranijih skupina uvijek na tapetu vlasti. Prvo poslijeizborno priopćenje koje je bilo od Centra za socijalni rad je bilo da djeca s invaliditetom više nemaju pravo na dječji doplatak kao posebna kategorija djece. Prvo što su napravili je to da su zakinuli djecu s invaliditetom. To se konstantno događa dugi niz godina. Tu su potpisnici pisma uistinu u pravu. To je jedan veliki minus za vladajuće strukture koje donose zakon, kaže predsjednik Udruge za Down sindrom Mostar Igor Ledić.

No, ima i nekih dijelova s kojima se baš i ne slaže.
Što se tiče djela u kojem se spominju invalidska kolica, liste lijekova i ostalog, osobno ispred Udruge Down sindrom, ali Koalicije osoba s invaliditetom mogu reći da mi imamo uistinu korektan odnos sa Zavodom za javno zdravstvo HNŽ-a. Prije par godina smo bili i pozvani od strane ZZO-a da zajedno radimo listu ortopedskih pomagala i liste lijekova mislim da smo je tom prilikom poprilično unaprijedili. Naravno, našoj djeci uvijek nedostaje, no neke stvari baš ne "drže vodu". Mislim da ako bi otišli na razgovor s njima da bi naišli na potpuno razumijevanje s druge strane.

Zakon je predizborni trik

Kada je u pitanju dječji doplatak ovo je bilo više nego nekorektno od vladajućih prema djeci s poteškoćama u razvoju. Pred same izbore svi su nahvalili povećanje dječjeg doplatka, a nitko nije rekao da se ukidaju posebne kategorije, djece bez roditeljskog starateljstva, djece s invaliditetom itd. Smatram da je tu napravljen jedan predizborni trik i to je sasvim nekorektno, kaže Ledić.

Po starom zakonu svako dijete s invaliditetom je primalo dječji doplatak u iznosu od 40 KM od strane županija. Sada je to Federalno ministarstvo preuzelo na sebe. Oni su povećali dječji doplatak na 103 KM, ali bez posebnih kategorija. Što se događa? Primjerice, Sarajevska, kao i Tuzlanska županija je odlučila dječji doplatak prepustiti na plaćanje Federalnoj razini za one koji to imaju pravo (novčani cenzus po članu obitelji 217 KM), dok su te dvije županije donijele odluku kako će plaćati doplatak svim onima kojima je Federalna razina ukinula novim zakonom. Tako da imamo situaciju da se u te dvije županije roditelji ne bune. Županijama su ostala oslobođena sredstva, te su oni nastavili plaćati, dodaje.

U HNŽ-u, ali i u drugijm županijama su bez razumijevanja.

Kada je u pitanju naša županija (HNŽ), ona je jednostavno usvojila novčan cenzus, odnosno prepisali su Federalni zakon i njega se drže. Nisu željeli izaći u susret osobama s invaliditetom i nisu imali sluha za nas, kao i većina drugih županija u Federaciji. Tako je i sa susjednom ŽZH.

Prihodovni cenzus onemogućuje pravo na doplatak.

Mi dobivamo invalidninu koja je uistinu mala 380 KM. Što je najapsurdnije ona se vodi kao plaća. Tako da ako imate jednog roditelja s plaćom od 1000 maraka plus invalidnina prelazite novčani cenzus za peteročlanu obitelj. Po tome nemamo ni pravo na doplatak. Znači na njega pravo ostvaruju samo djeca ako im nijedan roditelj ne radi, ili ako radi jedan roditelj, a plaća mu je 500 maraka što je apsurd. Novčani cenzus je postavljen tako da nitko ne može dobiti.

On od roditelja traži veći angažman.

Roditelji su najveći krivci za sve što se događa njihovoj djeci. Njihova pasivnost dovodi do toga da jednostavno vlast nema sluha. Kada rade rezove, radi ih po najranjivijim kategorijama, a to su djeca i osobe s invaliditetom.

I predsjednica UO Udruge 'Vedri osmjeh' Danijela Kegelj nezadovoljna je zakonom.

Zakon je donio problem kada se radi o materijalnim potporama obiteljima djece s invaliditetom. Puno je tu praktičnih problema. Dohodak ide na ime djeteta, što automatski podrazumijeva otvaranje računa u banci. To je donijelo dodatna izdvajanja obiteljima i odmah je došlo do poteškoća. Nadalje, nakon isključivanja kategorija najgore su ponovno prošle osobe s invaliditetom koje su najčešće i oštećene. Problem je također što djeca s invaliditetom imaju financijsku potporu ukoliko imaju utvrđen 90 ili 100 postotni invaliditet. Automatski su diskriminirani u odnosu na invalide koji mogu primati s manjim postotkom invaliditeta. Također, problem je što se može primati samo s jedne razine. Došlo je do različitog tretiranja u različitim županijama. Ovo je još jedan zakon koji je doprinijelo tome da se unutar diskriminiranih ponovno događa diskriminacija. Tako ćete ako ste osoba s invaliditetom u Mostaru imati jedan iznos, u Sarajevu drugi u Posavini treći, ističe Kegelj.

Zakoni isključuju jedni druge

Po svim analizama, obitelji s osobama s invaliditetom žive čak i pomaknuto od ruba margine, oni su iza te socijalne margine. Mnoge obitelji preživljavaju od primanja na svoju djecu iz razloga što u većini jedan roditelj, a najčešće majka ne može raditi. Stvar nije sustavno riješena i neke stvari bi trebalo posložiti. Obiteljima koje imaju djecu s invaliditetom se daju neka ad-hoc rješenja, bez da im se napravi neki kvalitetan sustav koji bi, tvrdim, i za državu bio jeftiniji. Vi ovako imate "tonu" mali zakona prema kojima kao svi imaju neka prava, a onda svi isključuju jedna druga. Treba napraviti zakon koji obuhvaća sveukupno pravo.

Centar za socijalni rad ne snosi odgovornost za sporost kada je u pitanju reguliranje statusa roditelj-njegovatelj, rekla je Kegelj.
Brojne majke su podnijele zahtjev za roditelj-njegovatelj, pa su sada ljute na Centar za socijalni rad. No, oni nisu ništa krivi, oni su uvijek samo servis. Centar za socijalni rad čeka s Federalne razine potvrdu rješenja. Istina, sve ide preko njih, ali oni nemaju novac, ponavljam oni su samo servis, rekla je Kegelj.

Djeca s poteškoćama u razvoju u HNŽ-u su do sada primala 40 KM dječjeg doplatka, a sada su ostali i bez toga. Za njih kojima je pomoć najpotrebnija su 103 marke doplatka ostale nedostižne zahvaljujući diskriminatornom zakonu.

hercegovina.info

Glas naroda

Bitno je da Lgbt populacija ima zakonska prava!!!

Djeca s poteškoćama u razvoju isključena iz zakona
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Bez izbora pred izbore Ružica Zeljko
ljubuski.info
Život proveden u crvotočini Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Kad porastem, biću na proračunu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Ima li nam života ako "naši" ne pobijede? Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari