Dok je na zavodima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini zavedeno 360 tisuća nezaposlenih osoba, domaći poslodavci tvrde kako nedostaje 30 tisuća radnika koje bi trebali angažirati iz inozemstva.
Što se tiče broja nezaposlenih, mi trenutno imamo 360.434 osobe, na dan 31. kolovoz 2022. godine. Jasno je da je to veliki broj nezaposlenih. Problem je u Federaciji BiH što se zdravstvena zaštita još administrira putem biroa za zapošljavanje i zbog toga imamo prijavljen veliki broj ljudi na evidenciji, a da oni ili rade nacrno ili nisu zainteresirani za pronalazak posla. To otežava rad biroa i njihovu ulogu u posredovanju u zapošljavanju. Međutim, po svakom zahtjevu poslodavca da mu se pronađu radnici određenih kvalifikacija sa biroa, biroi i službe zapošljavanja će reagirati. Problem je što se poslodavci u većini slučajeva uopće ne obraćaju zavodima za zapošljavanje i službama sa ovim zahtjevima
- izjavio je Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, osvrčući se na ovaj stav Agencije za rad i zapošljavanje BiH, odgovara:
Obraćali se ili ne obraćali agencijama za zapošljavanje, poslodavci neće dobiti radnike za koje imaju potrebu. Evidencije nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje za zapošljavanje postoje samo radi forme i nekih privilegija. Mogu odgovorni u Agenciji pričati šta hoće, radnika koji nama trebaju nema na zavodima za zapošljavanje za zapošljavanje!
Što se tiče procjene poslodavaca o potrebi zapošljavanja 30 tisuća radnika iz inozemstva, u ovom trenutku to je nerealno, ističu iz Agencije za zapošljavanje BiH.
Prema našoj analizi broja izdanih radnih dozvola za strance unazad 10 godina, pokazuje se da se broj stranih radnika u BiH kretao od 2.400 do 2.900 godišnje. Ono što je najinteresantnije jeste da popunjenost kvote za strane radnike uvijek bila do dvije trećine izdanih radnih dozvola. Dakle, i na brojku od recimo 3.500 stranih radnika koji su se mogli godišnje zaposliti u BiH, poslodavci su zaposlili dvije trećine od ovog broja. Ovo su sve podaci do 2021. godine jer za ovu godinu još nemamo podatke. Jasno je da sa ovakvim stupnjem ekonomskog razvoja i rasta mi nemamo opravdanost da dovedemo ovoliki broj stranaca osim u slučaju da želimo stranim radnicima zamijeniti domaću radnu snagu
- dodaje Pupić.
Smailbegović kaže da ne razumije što u Agenciji analiziraju.
Nama trebaju radnici iz inozemstva zato što su naši ljudi otišli u inozemstvo raditi. Ne znam gdje žive ljudi iz Agencije jer znaju da naši radnici odlaze u europske zemlje da rade. Ako mi ne dovedemo radnike iz inozemstva koji nam trebaju, naša ekonomija će strmoglavo krenuti nizbrdo
- tvrdi Smailbegović.
Uglavnom, ovo je jedan od aktualnih izazova domaćeg tržišta rada gdje imamo situaciju da veliki broj poslodavaca traži angažman radne snage iz inozemstva, a da istovremeno ne koriste sve resurse zavoda i službi zapošljavanja. Zbog toga je Agencija za rad i zapošljavanje BiH organizirala stručnu konferenciju u Sarajevu, na koju su pozvali predstavnike zavoda i službi zapošljavanja, te entitetskih udruženja psolodavaca. Cilj je bio razmijeniti mišljenja i odrediti koji su to problemi i izazovi koji se javljaju u zapošljavanju domaće snage, te prilikom zapošljavanja stranaca.
Ono što je interesantno je da su na konferenciji svi predstavnici udruženja poslodavaca izjavili da se ne obraćaju zavodima i službama zapošljavanja prilikom potrage za radnom snagom jer, prema njihovim riječima, nema dovoljno radne snage u BiH ili da nema dovoljno kvalificirane radne snage. Suština je da se oni poslodavci koji traže radnike iz inozemstva rijetko obraćaju zavodima i službama zapošljavanja, pod različitim izgovorima, i jasno je da je njihova osnovna intencija zaposliti stranca čiji bi rad bio jeftiniji od rada domaćeg radnika
- upozorava Pupić.
