Iseljenici će manje trošiti, ali bi mogli više ulagati u BiH

ljubuski.info

Veliki iznos novčanih doznaka obiteljima koji je prošle godine dosegnuo 3 milijarde maraka, kupnja različitih proizvoda, od kućanskih uređaja do potrepština, popravci automobila, odlasci na poznate turističke destinacije unutar BiH..., samo su neki od tradicionalnih financijskih inputa koje iseljeništvo unosi u bh. ekonomske tokove, a zbog čega dijelom možemo zahvaliti i na pozitivnim gospodarskim trendovima.

Iseljeništvo svojom osobnom potrošnjom, kao i financijskom pomoći svojim obiteljima aktivno sudjeluje u gospodarskom životu BiH, a lipanj, srpanj, kolovoz, pa i rujan, mjeseci su kada će se i najviše trošiti. S druge strane, struka ističe kako je, osim izravnih financijskih inputa koji dolaze iz iseljeničke zajednice, za dugoročne ekonomske prilike u BiH, kao i zadržavanje veza između domovine i zajednice na Zapadu, posebice važno omogućiti iseljenicima, koji za to imaju uvjete, ulaganje u BiH.

Doznake i rekordi

U prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu, a podatak kako je poslano oko 3 milijarde maraka bio je svojevrsni pokazatelj kako, unatoč nizu čimbenika na koje je nemoguće utjecati, iseljeništvo ipak održava čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Razlog povećanju, objašnjeno je, ležao je i u činjenici da je došlo do poboljšanja životnog standarda, odnosno imovinskoga stanja građana u iseljeništvu koji su slijedom toga mogli izdvojiti i značajnija financijska sredstva, a sve kao posljedicu činjenice da je došlo do snažnog oporavka gospodarstava zemalja EU-a.

No, ove godine stanje je neizvjesno zbog agresije na Ukrajinu, a koja je generirala i niz gospodarskih šokova, kao i činjenice da je još od vremena pandemije primjetan poremećaj lanaca opskrbe. Svemu tomu treba dodati i inflaciju, odnosno pad vrijednosti novca, kao i kupovne moći građana, a sve zajedno moglo bi upućivati na zaključak da će iseljeništvo ove godine poslati manje sredstava, odnosno u drugom slučaju manje trošiti tijekom boravka u BiH.

Ipak, procjene treba uzeti s rezervom te pričekati završetak ljeta kako bi se mogli izvući i jasniji zaključci.

Pomoć gospodarstvu

S druge strane, pitanje odnosa iseljeništva prema domovini treba promatrati i kroz drugi kut, onaj koji bi, strateškim pristupom, mogao rezultirati i dugoročnim prednostima za cjelokupnu bh. ekonomiju. S obzirom na velika iskustva koja su pripadnici iseljeništva stekli u državama zapadne Europe, postavlja se pitanje koliko ona mogu biti i u službi jačanja gospodarskih potencijala unutar BiH, a odgovor se nameće promišljanjem o preduvjetima privlačenja stranih ulaganja.

Iseljeništvo može biti svojevrsni most između BiH i uspješnih gospodarstvenika sa Zapada, nudeći im sve informacije i pomoć, kao i posrednik u razgovorima s domaćim gospodarstvenicima u procesu realizacije ulaganja. Kao najbolji zagovaratelji ulaganja u BiH, iseljenici mogu preuzeti ulogu kojom se vrijednost ulaganja u ekonomske tokove multiplicira. A u tom procesu država mora prepoznati o kakvom je potencijalu riječ te usmjeriti energiju na olakšavanje administrativnih procedura, kao i jačanje komunikacije te učvršćivanje odnosa s iseljeničkom zajednicom.

S druge strane, među iseljenicima je veliki broj uspješnih gospodarstvenika koji imaju kapital, ali i svježe ideje. Druga ili treća generacija bh. iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete za ulaganje u domovinu, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima.

Ekonomisti i analitičari jasnog su stava kako bi takav način ulaganja u BiH, umjesto klasičnog slanja novca obiteljima, donio znatno veće koristi u budućnosti. U BiH već postoji niz uspješnih priča kroz koje se prepoznaje nastojanje za ulaganje u BiH, a da bi ih bilo što više, država treba raditi na poboljšanju poslovne klime.

Večernji list

Glas naroda

Mi šaljemo dok su roditelji živi a kad oni umru prodajemo kuću i nema više para.

Istina, samo kome ćeš prodat kuću, arapima?

Da im je bilo do BiH, ne bi nikad ni odlazili. Čuj ulagat? Ovo gore što ste nabrojali su mrvice

Dica su mi otisla,,u Nordiske zemlje,,jer su Visoko Skolci saDiplomama Prava diploma valja svugdje,,jer znanje je glavama ane na papiru,,pogotovo ovi koji su kupili.Zato mi mogu poslati zasto mi triba,,i salju mi.Ovi samo placu,,Nerade nista,,zato nemaju uplacene Doprinose,Neka tuze pa nece nista moraju sutit i durat,,pa im je kriv svatko.Neka stite Lopove.

Sve odpi*ilo samo vamo ostavili ove opajdare sto im nisu za Evrope nego za sela ..a jada to sta one tek rade ..Jeli tako Ž ?

Iseljenici će manje trošiti, ali bi mogli više ulagati u BiH
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Sustav veza i poznanstava Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Odnos vlasti prema istinskim braniteljima Zaboravljeni branitelj br.690
ljubuski.info
Kada ovce utihnu Ružica Zeljko

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari