Enormna poskupljenja u Bosni i Hercegovini i državama regije ne jenjavaju. Više se stvari ne prate na mjesečnoj razini nego na dnevnoj, a inflacija polako izmiče kontroli.
I dok države regije koliko, toliko paze na svoje žitelje te donose odgovarajuće mjere zaštite u BiH je situacija ista kao posljednjih 25 godina - političke (kvazi)elite su se pobrinule za sebe i vojsku svojih 'partijskih poslušnika' i uhljeba, a ostale žitelje ostavile na milost i nemilost globalnih kretanja.
A ona su takva da je, uz plaće kakve su u našoj zemlji, prava magija kako preživjeti od prvog do prvog, a kamoli praviti bilo kakve druge kratkoročne i srednjoročne planove.
U BiH se sve više i više štedi na hrani, uzimaju se pozajmice i manji krediti za golo preživljavanje dok ih u isto vrijeme bh. političari uvjeravaju da je ovo raj na zemlji.
Dramatična situacija
Iako su poskupljenja išla različitim stopama po državama regije jasno je kako se radi o sličnim postotcima u regiji zapadnog Balkana. Tako je Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi Republike Hrvatske izbacio podatke po kojima je u travnju ove godine kilogram pšenice u veleprodaji bio 62 posto skuplji u odnosu na travanj prošle godine.
Uspoređujući svibanj ove i prošle godine, ista količina pšenice je poskupjela za 81 posto. Od žitarica drastično je u svibnju poskupio i kukuruz - za 64 posto više nego u svibnju 2021.
Glatko brašno tipa 550 je u posljednjih godinu dana poskupjelo 55 posto. Ulje je od travnja prošle do travnja ove godine poskupjelo za 50 posto.
Cijena mlijeka je u posljednjih godinu dana porasla za 20 posto. U posljednjem tjednu svibnja svježi je sir u veleprodaji bio skuplji za 21 posto u odnosu na zadnji tjedan svibnja 2021. Edamer je u istom razdoblju poskupio za 34, a gouda za čak 52 posto.
Cijena je, govoreći o mesu, najviše porasla junetini. U prvom tjednu lipnja se juneća vratina prodavala za 20 posto veću cijenu nego prije godinu dana. Juneći but sada košta 26 posto više. Svinjska vratina je poskupjela 14 posto, a svinjski but sedam posto. U odnosu na lani, janjetina je poskupjela 19 posto.
Vrlo je slična situacija i u našoj zemlji, iako se vlasti svojski trude iste gurnuti pod tepih, kao i u ostalom sve ostalo što im ne ide u prilog.
Kad su u pitanju cijene naftnih derivata u BiH one su u kontinuiranom su porastu od prošle godine, a u odnosu na svibanj 2021. benzin je poskupio za 39,81 posto, a dizel za 55,39 posto.
Prema informacijama Federalnog ministarstva trgovine, trenutna prosječna cijena premium bezolovnog benzin 95, BAS EN 228 - BMB 95 iznosi 3,12 maraka po litri, dok je cijena DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 3,21 maraka po litri. Prosječna maloprodajna cijena benzina viša je za 8,71 posto u odnosu na 6. svibanj 2022. kada je iznosila 2.87 maraka po litri, dok je prosječna maloprodajna cijena dizela viša za 2,55 posto, kada je iznosila 3.13 maraka po litri.
Što očekivati na jesen?
Kada na sve to nadovežemo mizerne mirovine te da nam između 55 i 60 posto svih zaposlenih radi u branšama u kojima je prosječna plaća oko 700 maraka jasno je u kakvoj se situaciju nalazi većina običnih smrtnika.
A, prema svemu sudeći, stvari će ići s lošeg na gore. Ruska agresija na Ukrajinu ne jenjava, klimatske promjene uzimaju sve veći danak i kada na to dodamo geopolitička kretanja čini se kako nas pravi cjenovni udari očekuju tek na jesen.
BiH i to dočekuje nespremna, vlasti su zainteresirane tek kako na sve moguće načine i nakon općih izbora u listopadu ostati vlast. Siromaštvo se povećava iz dana u dan, pučke kuhinje su prepune, kontejneri su nam postali grana gospodarstva pa mnogi sa zebnjom čekaju listopad i kako će se stvari kretati nakon izbora.
Sindikalna potrošačka košarica za svibanj 2.639,48 maraka
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za svibanj ove godine iznosi 2.639,48 maraka i za 145,64 maraka je skuplja od sindikalne potrošačke košarice u prošlom mjesecu.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji za ožujak ove godine iznosila je 1.096 maraka, prema posljednjem podatku koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom platom je 41,52 posto
, navode iz SSSBiH.
Prigodom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Potrošačku košaricu čine: prehrana (45,42 posto sudjelovanja u sindikalnoj potrošačkoj korpi), stanovanje i komunalne usluge (13,69 posto), higijena i održavanje zdravlja (6,87 posto), obrazovanje i kultura (8,33 posto), odjeća i obuća (13,64 posto), prijevoz (5,23 posto), te održavanje domaćinstva (6,82 posto učešća u sindikalnoj potrošačkoj korpi).
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz Službe za informiranje Saveza samostalnih sindikata BiH.
