Muzej na Humcu svjedok bogate prošlosti BiH

Već 140 godina muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu svjedoči bogatoj prošlosti Bosne i Hercegovine. Ujedno pokazuje trud i spremnost hercegovačkih franjevaca koji su generacijama prikupljali i čuvali tragove prošlosti na ovim prostorima.

U Franjevačkom samostanu Svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH osnovan 1884 godine. Ovdje se nalazi i Humačka ploča jedan od najstarijih spomenika srednjovjekovne pismenosti u BiH.

Muzej su osnovali franjevci, a kroz povijest je nekoliko puta zatvaran, renoviran i otvaran. U današnjem obliku postoji od 2003. godine i smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine, a podijeljen je na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu zbirku.

Najznačajniji nalaz svakako je Humačka ploča, kao najstariji natpis na bosančici i ćirilici u BiH, a tiče se izgradnje crkve arhanđela Mihovila. Drugi značajni nalazi su ogrlica od školjki i kamena iz pećine Badanj iz gornjeg paleolitika u Stocu, objašnjava arheolog Mirko Rašić.

Širok vremenski dijapazon nije podjednako zastupljen u muzejskim zbirkama. Najmanje ih je iz prapovijesti i srednjeg vijeka, pa se u izložbi nalaze gotovo svi predmeti koje muzej ima, dok je iz ostale arheološke građe napravljen izbor najreprezentativnijih artefakta. Posebno je bogata rimska zbirka budući da je ljubuški kraj poznat po brojnim spomenicima iz ovog vremena. Svu muzejsku građu brižljivo su prikupljali i sačuvali hercegovački franjevci.

Mislim da su oni bili pioniri jer su ono što su vidjeli po svijetu kad su studirali htjeli prenijeti i donijeti u Hercegovinu dakle od pismenosti našeg naroda, od kulture, od cjelokupnog obrazovanja. Mislim da je to bio mukotrpan njihov rad i skupljanje i zato se uvijek s poštovanjem sjećam tih velikih osoba, kazao je Dario Dodig, gvardijan i upravitelj svetišta svetog Ante na Humcu

Ovako postavljena izložba arheoloških spomenika sa šireg prostora Hercegovine, omogućava posjetiteljima uvid u materijalnu i duhovnu kulturu stanovnika koji su se smjenjivali na njenu tlu. Ujedno je važan i nezaobilazan biser u turističkoj ponudi Ljubuškog.