Osim poskupjenja moguća je i nestašica mesa

Među brojnim poskupljenjima, koja svakodnevno pritišću osiromašene kućne proračune, je i meso. Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini uticali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i cijena mesa i do 30 posto.

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine najavljuju moguću nestašicu svinjskog i junećeg mesa, jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta.

U mesnicama vrtoglave cijene. Kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,5 maraka, a svinjskog 10, a pilećih krilaca 13 maraka. Vlasnik mesnice kaže da je pandemija najveći uzrok rasta cijena mesa, ali i prošlogodišnja suša.
Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj tko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma. Od nove godine najviše su otišla junetina za 20 posto su otišle cijene žive stoke, kaže Lazo Šešić, vlasnik mesnice.

U lancu poskupljenja najveći ceh opet plaćaju građani. Prinuđeni su na stezanje remena i smanjenje gramaže prilikom kupovine.

Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata uzrokovalo je i rast cijena naročito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan domaći stočni fond zbog izostanka podsticaja za poljoprivredne proizvođače, ali i zabrana izvoza mesa u pojedinim europskim zemljama.
Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi da smatraju velikim luksuzom, ističe Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS.

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine napominju kako proizvodimo dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa.
Mi imamo 35 posto domaću proizvodnju. Direktno smo ovisni od uvoza. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice, jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz, navodi Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Izostanak podsticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati.