Hoćemo li, kao i na cijepljenje, ići u Srbiju i Hrvatsku po brašno i gorivo?

ljubuski.info

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer je počeo, a danas bi trebao okončati dvodnevnu sjednicu na kojoj se, između ostalog, raspravlja i o smanjenju PDV-a na životne namirnice, rast PDV-a na luksuzne potrepštine, kao i prijedlog o ukidanju trošarina na gorivo, što je zakašnjeli prijedlog federalnog premijera Fadila Novalića.

Hoće li, po takvom modelu, građani BiH po brašno i gorivo ići u Srbiju ili Hrvatsku?

Zastupnici su jučer značajan dio vremena utrošili na političke teme i jasno je da će podrška građanima u vidu smanjenja trošarina uslijediti prekasno. Baš kao što su prekasno uslijedili i koraci o uvođenju COVID potvrda - tek onda kada su ih zapadne zemlje počele povlačiti.

Kako stojimo pokazuje sljedeće: Zastupnici su govorili o katastrofalnom stanju robnih rezervi, dok Federacija BiH skoro da i nema rezerve nafte. Istodobno podsjećamo da u drugom bh entitetu, RS-u robnih rezervi nema - Robne rezerve Republike Srpske su u stečaju zbog stotine tisuća KM štetnih ugovora sa poduzećima s kojima su surađivali.

Tko će i kako brinuti o žiteljima BiH koji su, više-manje, prepušteni sami sebi te hoće li ovaj dramatičan udar na životni standard građana nesposobne političke elite "umotati u celofan nacionalističke retorike"?

No, dok je vlast u susjednoj Republici Hrvatskoj već sredinom veljače donijela značajana paket mjera za ublažavanje udara na standard svojih građana, a susjedna Srbija puni skladišta sa žitom, brašnom, uljem, šećerom te od danas najavljuje i zabranu izvoza, žitelji BiH u takvo nešto ne mogu se pouzdati, kao što se, primjerice, nisu mogli pouzdati ni u blagovremenu nabavku cjepiva protiv korona virusa te ga je BiH dobila među posljednjima, a njeni građani bili prinuđeni na cijepljenje u Srbiji i Hrvatskoj. Hoće li, po takvom modelu, građani BiH po brašno i gorivo ići u Srbiju ili Hrvatsku?

Brojne crpke podigle cijenu iznad 3 KM

Kolone vozača i autoprijevoznika jučer su prosvjedovali u Sarajevu i Banja Luci tražeći smanjenje cijena goriva, odnosno, ukidanje trošarina koje bi dovele do smanjena cijena za 45 feninga po litru.

Na brojnim benzinskim crpkama u BiH od jučer je poskupjelo gorivo. Pojedine crpke uvele su cijenu od čak 3,17 KM po litru, vjerojatno se vodeći "filozofijom" da, ukoliko se ukinu trošarine slijedi smanjenje cijena goriva. Međutim, unatoč tome ostaje značajan profit, a iznos inspekcijskih kazni ostaje minoran prema takvoj zaradi.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić, odgovarajući treba li privremeno zamrznuti trošarine na gorivo, je kazao da apsolutno treba zamrznuti trošarine na gorivo.
To smo trebali i ranije. Grupa ekonomista to predlaže u posljednjih šest mjeseci. To je jedan konkretan potez politike u moru populizma smo mogli čuti proteklih tjedana, od aktiviranja Središnje banke, monetarne politike, diferencijacije stope PDV-a itd. Ukidanje trošarina je potez koji se može ostvariti u kratkom roku, primjeni kroz parlamentarnu proceduru i donese konkretne rezultate za gospodarstvo i građane, kazao je on pri tom kazavši kako je vjerojatno da će doći do daljnjeg rasta cijena goriva.

Država značajno profitira, ali gdje troši?

Pojašnjavajući zašto bi bilo najizglednije ukidanje trošarina na gorivo, Čavalić je pojasnio da u okviru cijene goriva značajno učešće ima država.
To znači da, kada točite litar goriva, država nekada sudjeluje i sa skoro 50 posto - kroz PDV, trošarine, putarine za održavanje puteva i autoputova. Očito je da PDV ne možemo i ne trebamo dirati, a ne bi trebali dirati ni putarine jer uglavnom idu namjenski i ostanu nam trošarine od 30 do 45 feninga, ovisno o kojem se tipu goriva radi, a koje se apsolutno nenamjenski troše - idu u postojeću proračunsku potrošnju, čuvaju stabilnost javnog sektora. To nam sada nije prioritet, sada je prioritet spasiti građanstvo i gospodarstvo od inflacije i rasta cijena. I logično je da stopiramo - zamrznemo članak 17, Zakona o trošarinama na tri mjeseca, dok se ne okonča ukrajinska kriza. Ovo su stvari koje države svijeta rješavaju daleko brže i uredbama, a kod nas to ide putem parlamenta i sporije, ocijenio je ovaj ekonomski analitičar.

Kako je istaknuo, to bi automatski značilo do 45 feninga manja cijena goriva, što nije jamstvo da cijene goriva neće rasti, ali je jamstvo da će biti jeftinije do 45 feninga, a što bi dovelo i do ublažavanja rasta cijena životnih namirnica.

U ovom kontekstu, naglasio je kako se Zakon o trošarinama treba trajno mijenjati.

Dolazak IKEA-e, blagodati, investicije, ništa nije od toga bilo, a kako se najavljivalo pri donošenju ovog zakona. Treba uspostaviti sustav namjenskog utroška, a to se sada ne radi, zaključio je ekonomski analitičar Čavalić. No, dok ekonomski analitičari kažu da bi ukidanjem trošarina odmah došlo do smanjenja cijena goriva u BiH nema hitnih rješenja i blagovremenih mjera. Iako se očekuje da će prijedlog biti prihvaćen te da će to donekle ublažiti posljedice poskupljenja naftnih derivata, no kao i puno puta do sada i ove odluke donose se presporo i prekasno.

Srbija puni skladišta robnih rezervi

Srbija je uvela mjere vezane za izvoz poljoprivrednih proizvoda nakon što je u ponedeljak bila suočena sa zahtjevom za izvoz pšenice povijesne razine, logistički nesavladive, rekao je jučer predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je kazao da će od četvrtka biti zabranjen izvoz pšenice, brašna, kukuruza, ulja, a najavio je i odluke vlade koje bi osigurala opskrbu gorivom bez većeg povećanja cijene, točnije, o izuzimanju carina na uvoz nafte iz trećih država, kako bi se osigurala puna opskrba tržišta.

Predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić jučer je kazao kako nafte i naftnih derivata u Srbiji ima dovoljno i da opskrba nije problem, već povećanje cijena, zbog čega, kako je kazao, država i intervenira kako bi zaštitila građane. Ponovio je da će biti dovoljno soli, šećera, ulja, brašnja, pšenice i kukuruza.

Hrvatska donijela mjere već sredinom veljače

Hrvatska vlada je već sredinom veljače predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, vrijedan 4,8 milijardi kuna. Naravno, da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala stanje, ali Hrvatska je jedan od najsvjetlijih primjera kako se reagiralo za ublažavanje poskupljenja i ekonomskih posljedica koje je donio rat u Ukrajini.
PDV će se trajno sniziti s 25 posto na 13 posto na plin i toplinsku energiju, izjednačit će se PDV na plin, struju i toplinsku energiju. Smanjujemo PDV na plin s 25 na 5 posto od 1. travnja 2022. do 1. ožujka 2023. PDV na palete, briket, sječku i ogrjevno drvo spuštamo s 25 na 13 posto. Da bismo olakšali našim građanima, idemo i sa smanjenjem stope PDV-a na hranu. Sada s postojeće stope od 13 posto na svježe meso, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredu, spuštamo s 13 na 5 posto. Dodatno ulazimo i u dio mliječnih proizvoda, smanjujemo s 25 na 5 posto na maslac i margarin. Smanjujemo stopu PDV-a i na higijenske uloške i tampone s 25 na 13 posto. Smanjuje se i ulaznice za sportske, kulturne priredbe s 25 na 5 posto, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković predstavljajući paket mjera već sredinom veljače.

Predviđene su i potpore za pružatelje socijalnih usluga, jednokratna pomoć umirovljenicima itd., a mjere je hrvatska vlada nazvala jednim od najsveobuhvatnijim do sada zbog učinkovitog ublažavanja cijene plina i struje i značajnog rasta cijena hrane, a koje su posebno usmjerene na najosjetljivije skupine stanovništva te općenito na ublažavanje udara na standard građana.

Dnevni lisr

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari