Sve poskupljuje a reakcije vlasti nema

ljubuski.info

Svijet se uz geopolitičko preslagivanje, preslaguje gotovo i u svim drugim područjima. Sve to u vrijeme nakon najgore pandemije i lockdowna pa su se očekivano dogodili brojni novi potresi i krize.

A kada svaka kriza izravno utječe na novčanike običnih smrtnika, onda se u samo nekoliko dana na noge podigne politika, međunarodne institucije, NGO sektor, financijske institucije i ukupna javnost čemu svjedočimo proteklih tjedana.

Inflacija je sve izraženija uz najavu kako velika poskupljenja tek slijede, svijet je usred ogromne energetske krize, tu su i negativne posljedice klimatskih promjena, lanci snabdijevanja su toliko poremećeni na globalnoj razini da u najjačim svjetskim ekonomijama svjedočimo nevjerojatnim slikama praznih polica u trgovačkim lancima, sve su jači i glasovi kako bi i kamatne stope mogle 'skakati' i to za vrlo visoke postotke.

Diljem planete ovo su top teme u društveno-političkom životu osim u BiH. Prema našim (kvazi)političkim elitama mi smo kao izolirani otok na kojem se tako dobro živi da se možemo baviti temama iz Prvog, Drugog i Domovinskog rata, ispraznim političkim prepucavanjima i još ispraznim prijetnjama, blokadama i svemu onome što je imanentno 'bolesniku BiH'.

Niz poremećaja

Oko općeg poskupljenja u BiH mediji izvještavaju gotovo svaki dan, a i bez toga svaki žitelj koji ide u trgovačke lance, tržnice ili benzinske crpke i sam vidi što se događa.

Osnovne životne namirnice u posljednjih godinu dana su značajno poskupile, naročito neke poput ulja, što se posebno ogleda na životnom standardu onih najugroženijih, a takvih je u BiH mnogo.

Procjene su, i to međunarodnih institucija, kako je u našoj zemlji ispod granice siromaštva oko 20 posto ljudi, a 50 posto na toj granici. Ako su točne prognoze kako je medijalna plaća u BiH oko 700 maraka, što znači kako 50 posto svih zaposlenih ima plaću ispod ovog iznosa, onda je jasno što za većinu žitelja znači i mala poskupljenja, a kamoli značajna.

Svijet je u velikoj energetskoj krizi. Razloga je niz - veliki oporavak najjačih ekonomija, turbulentni odnosi EU i Rusije, prelazak na obnovljive izvore energije koji nisu dale očekivane količine električne energije. Sve to dovelo je do šokantno visoke cijele električne energije, plina i nafte na burzama.

Jedan od poznatih alata borbe protiv velike inflacije jeste rast kamatnih stopa. Naime, nakon što tijekom pandemije žitelji nisu trošili i potražnja je bila mala, sada imamo velik porast potražnje koji ponuda ne može pratiti.

I za to je niz razloga, a jedan jeste svakako što Kina i dalje ima vrlo stroge covid protokole pa se zbog samo nekoliko zaraženih ide u potpuna zatvaranja. Dakle, rast kamatnih stopa znači skuplji novac, a to pak i manju potrošnju, nadalje to vodi uravnoteženoj ponudi i potražnji i manjoj inflaciji.

Brojni guverneri već sada najavljuju rast kamatnih stopa pa je tako guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio kako bi rate kredita žiteljima s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope mogle rasti od 10 do čak 20 posto.

Bh. politika gluha i nijema

Osim pojedinih ekonomskih stručnjaka u BiH se o svemu ovome šuti. Država je u blokadi, RS je krenula putem odcjepljenja, u FBiH i dalje nema političkog dogovora pa od izbora održanih 2018., politika se i dalje bavi sama sobom a istovremeno 'isisava' proračune na svim razinama.

Pa tako državu okovanu korupcijom, velikom nezaposlenošću, medijalnom plaćom od 700 maraka u situaciju u kojoj je potrošačka košara za četveročlanu obitelj preko dvije tisuće maraka, koja ima najsiromašnije umirovljenike u Europi globalna kretanja ne zanimaju.

A i što bi kada ionako političari i politički kapitalisti žive u svom paralelnom svemiru i za mandat postaju milijunaši. Njih poskupljenja i veće kamatne stope ne interesiraju. A bh. žitelji su ostavljeni na milost i nemilost globalnih kretanja.

Naime, u državi u kojoj cijene u nemalo slučajeva ne ovise samo o tržištu nego i nekim drugim faktorima, i u kojoj dobar dio ljudi ne uzima samo stambene i kredite za automobile nego bukvalno za osnovne životne namirnice ne treba posebno niti naglašavati što bi značio rast kamatnih stopa.

Vrlo vjerojatno bi i dalje imali poskupljenja s jedne strane, a skup novac s druge strane što bi pak značilo manja zaposlenost, manje ili plaće bez mogućnosti rasta itd.

Nadalje, državi ne pada na pamet da se odrekne svog dijela kolača. Političkim (kvazi)elitama odgovaraju veće cijene jer tako raste naplata poreza, a onda oni to prezentiraju kao velike ekonomske rezultate.

Uz to, u BiH država na cijeni litre gorima od 2,36 maraka od trošarina uzima 1,05 marka. Nitko od vlasti i ne razmišlja da ograniči maržu prometnicima, a i sama se odrekne svog dijela kolača. Jer, ukoliko to uradi kako će stranke i lideri financirati sijaset nepotrebnih troškova, kako će u jeku pandemije opremati urede i kupovati automobile, kako će na dan otići u mirovinu da bi uzeli dodatnih 30 tisuća maraka…

Dragan Bradvica | Dnevni list

Glas naroda

Mene interesuje šta će na ovo reć naši Hdzovci.

Što ima vlast sa poskupljenjem svakom je poskupilo jednako i vlasti i narodu nitko nije imun na poskupljenja.

Sve poskupljuje a reakcije vlasti nema
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari