Hercegovina, zemlja kamena, uvozi ga iz cijeloga svijeta

ljubuski.info

Kako biste reagirali da pročitate da Metkovci uvoze mandarine, Slavonci kulen ili pak Bosanci šljive? Naravno, rekli biste: "Ma, nemoguće." Kao što to vjerojatno nije istina, vijest da se u Hercegovinu uvozi kamen iz cijelog svijeta točna je. Nevjerojatan je podatak da se u Bosni i Hercegovini 85 posto kamena uvozi. Da, dobro ste pročitali, zemlja kamena svoj prirodni resurs ne koristi kao sirovinu za preradu, već ga uvozi iz dalekih zemalja.

Prema podacima državne Porezne uprave, Bosna i Hercegovina za prvih osam mjeseci ove godine uvezla je arhitektonsko-građevnog kamena u vrijednosti od pet milijuna eura. Od toga je 80 posto granita, a ostatak uglavnom mramor. Koliko je apsurdna ova poslovna politika, najzornije ilustrira procjena da baš tog granita samo u Jablanici u rezervama ima oko pet milijardi eura. U jednakim količinama i vrijednostima ima i posuškog tvrdog, pločastog bilećkog i drugih vrsta krečnjačkog kamenja. Rezerve arhitektonsko-građevnog te lomljenog kamena za zidanje i popločavanje samo u polovini države (Federaciji) ima 37 milijuna četvornih metara. Nažalost, tako kvalitetna sirovina iz BiH ne koristi se kao izvozni adut. Sve manje odlazi u svijet. U prvih osam mjeseci izvezeno je tek nešto više od pola milijuna eura vrijednosti. Ponajviše u Italiju i Kinu. Apsurd je tim veći što čak stranci koji su ušli u vlasničku strukturu kamenoloma u Bosni i Hercegovini izvoze kamen na obradu u svoje države. Poput Kineza, koji su većinski vlasnici kamenoloma u Berkovićima.

Prema procjenama, u Hercegovini, a nešto manje u Bosni, kamena ima u vrijednostima koje se mjere desecima milijardi dolara. Međutim, za njegovu eksploataciju i preradu treba promišljena državna odnosno entitetska strategija. Sadašnji aktivni kamenolomi i prerađivački pogoni ni izdaleka nisu dovoljni za ozbiljniju ponudu sirovine i gotovih proizvoda za domaće i inozemno tržište. Nitko nije za eksploatiranje kamena koje će skrnaviti okoliš. Čak treba uvesti rigorozne zakone koji će štititi izgled krajolika. Uz zadovoljavanje najviših ekoloških standarda, ipak se može otvoriti na desetke nalazišta za eksploataciju koja bi u lančanoj reakciji motivirala poduzetnike za otvaranje novih prerađivačkih tvornica. To bi donijelo i stotine novih radnih mjesta. Da bi se one otvorile, potrebna su početna poticajna bankarska sredstva. K tomu ne treba računati na brzu zaradu. Takva je to industrija. Problem je i što današnji prerađivači kamena nisu udruženi i kao takvi, bez koordinacije, teško mogu ozbiljnije osvajati domaća i svjetska tržišta. Vjerojatno su to najveći razlozi zašto se malo gospodarstvenika odlučuje krenuti u taj teški biznis. Kada bi on zaživio, mnogi koji napuštaju Hercegovinu ostajali bi u njoj baš zato što je tako krševita.

Kao što nema strategije za preradu, proizvodnju i prodaju kamena tako nema ni za specijalizirane kadrove u toj oblasti. Obrazovne ustanove sve manje ili gotovo nikako ne školuju kamenoklesare. U nekoliko tvornica rade oni koji su se prije osposobili za tu struku ili su se prekvalificirali. Uz njih, još uvijek ima školovanih, ali i samoukih glasovitih hercegovačkih majstora. Deseci ih rade uglavnom u Dalmaciji. Vještim rukama oblikuju kamene zidove koji će sadašnjim i budućim naraštajima ukrašavati urbani krajolik. Kao što ruralni jedinstvenim čine suhozidi, kameni zidovi bez vezivnih materijala kojima su ljudi ograđivali svoje posjede. U Dalmaciji su posljednjih godina postali turistička atrakcija. Treba ih zaštititi kao kulturnu baštinu.

Jedan od najstarijih i najpostojanijih materijala upravo je kamen koji je oduvijek oduševljavao svojim moćnim izgledom. Od hercegovačkog kamena izgrađeni su brojni objekti u svjetskim metropolama. Na cijeni je i zbog toga što ga ima u različitim, vrlo primamljivim i ugodnim bojama. Uz to što je ukrasan, dobar je izolator i štedi energiju. Njegovu kvalitetu najbolje promoviraju stoljetne kamene kuće i druge građevine. Danas je sve više onih koji, kao njihovi djedovi, od tog materijala grade nove ili obnavljaju stare kuće.

Umnogome je kamen oblikovao sve one koji žive na njemu. Utjecao je na njihovu kulturu stanovanja i filozofiju života. Škrt i surov, tjerao je svoje stanare na umijeće preživljavanja. Svojom čvrstinom i postojanošću oplemenjivao ih je i fizički i duhovno. Na kamenu i s kamenom živjelo se i na njemu umiralo. Na njemu su iskapane mnoge suze i ostali tragovi krvavih žuljeva. Opjevan je u mnogim pjesmama, oslikan na mnogim slikama, snimljen na mnogim filmovima… Ali ponajviše sačuvan u sjećanjima svoje djece. Hercegovci tu emotivnu vezu kao da ne žele prekinuti. Kako drukčije objasniti da, za razliku od sebe, svom kamenu "ne daju u dijasporu". Ne žele ga izvoziti. Ostane li tako, onda svom simbolu i velikom gospodarskom adutu trebaju izgraditi nadgrobni spomenik. Kamenu od kamena.

Jozo Pavković | Večernji list

Glas naroda

Moj Jozo vecina ovog je tocna. Dolazim iz ove branse I sve mi je poznato. Kod nas je problem sto drzava hoce odmah svoj dio kolaca a ipak grub je ovo sport. Ja to najbolje znam

Drzava bi trebala ovo, drzava bi trebala ono. Poduzetnici bi trebali.
Problem je sto imamo samo sklonost trgovini, nemamo poduzetnika kapaciteta da organizira proizvodnju (osim Corluke i Vranjesa koji su iznimke). Za organizirati proizvodnju treba malo vise pameti koje nema u Hercegovini bas puno.
U Hercegovini ima dobro samo pametovanja i pripametnih.

Vidi se da nemas pojma. Da bi uspio treba ti koncesija .a ta prica je cista pljacka ako ne stoji hdz iza

Ovakvi pjesnički osvrti na ozbiljnu temu su obične bezvezarije.Triba samo napravit okvir da se ekonomski isplati eksplatacija i obrada kamena a ne pjevati pjesme.Tu analizu bi triba napravit stručnjak kog će novinari eksponirat.Proizvođači bi tribali ponudit robu i cijenu iste a mi potrošači bi ih tribali podržat kupovinom te robe.Normalno da se u cijeni moramo nać.

Pajdo cime se ti bavis. U knjizi je tako a stvarnost je nesto drugo

Jozo, imaš ideju, znaš, imaš potporu vladajućih struktura. Sprovedi to u djelo, pa će mo mi tebe komentirati.

Hercegovački kamen je uz hdz drugi krivac napuštanja svojih ognjišta zato narodu nije drag škrta zemlja Hercegova u prevodu sve puno kamena. Naši preci skrvili krčeć ga da bi tu mogli nešto posadit koji struk raštike i preživit Hercegovački kamen je kroz povjest dosta naroda otrao u bijeli svijet preko okeana za korom kruha tolko o hercegovačkom kamenu kao nečem pozitivnom on je Dželat Hercegovine prošlog stoljeća. Prije davno Svako treći čovik u hercegovini radi njega ćorav bijo od zabijanja koje kakvi komada a negovorit o deformacijam kičm kod naroda kod pokojnika se skakalo na sanduke da se zatvore pokojnici unjima bili ko vinkla naopako okrenuta sve radi krasna trapnjova poluga itog kamena.

Vidi jarane ti govoris o obradi kamena prije jednog stoljeca. Danas je sve to puno modernije i puno bolje. Ali struka ima problem sto je ptevise pripametni. Tako da ih je premalo oni da rade i zaraduju kruh svagdasnji koji sam i Sam.

Oce covik da ispadne pametan pa uvik protiv neceg prica.Kako onda objasnjava da je jedna Ukraina puno siromasnija od Hercegovine?Njemacka i Japan uvoze 90% sirovine ali imaju znanje i koriste sve raspolozive rezerve pa su medju najuspjesnijim u svitu.

nije ercegovačka zemlja škrta nego njom upravljaju proždrljivi paraziti koji joj uzimaju previše
previše meda banda vrca a čele se ne bune,boje se moj narode

Kako ovaj jozo trola narod ajde da kopajte kamen eto milijardi pod zemljom samo vadi...a to što krečnjak ne valja nizašto jedino granit jablanica...prvo je počea sa cmiljem narod se primija ka blesav...sadite masline,smokve,slatki pelin,šipak,lozu,kavode...

Jesi ti ikad cuo za Posuski kamen?Otidji u G. Radisice pa pogledaj sta covik radi a onda otidji u D. Proboj pa vidi kako je grobnicu uradio.Ako si iz grada otidji u Bobana na pice i baci oko prema istoku pa vidi sta se moze uradit.Il je najbolje lezat i govorit sta ces nemere se?

Otiđi u Biliću

Sve su to lijepe investicije

Da

Najbolji majstor za kamene zidove u Hercegovini je Drago Čolak iz Grljevića a svi ostali mogu učiti od njega.

Nema krave nigdje, [ * neprimjereno * ] gdje si jesi li ziva..

Uf dobro je. Ja mislio Drago čolak iz Otoka

Tko god sa kamenom radi tj majstoriše, oblaže, kleše uvijek može imat posla i dobro naplatit. Zašto se u Ljubuškom u ssš ne bi na primjer uveo i zanat kamenoklesara? Ima stolar zašto ne i kamenoklesara, imamo više kamena već drveta.

Nami isto tribaju ljudi ko Vukanović i
Stanivuković.

Doci ce vrijeme kad ce i ove ljubuske, nazovi-vladajuce-strukture, tucat kamen u za to odgovarajucim ustanovama zatvorenog tipa.

Samo se ti strpi,sve će samo doć.Ko da te je Ivo Josipović savjetova.

Hercegovina, zemlja kamena, uvozi ga iz cijeloga svijeta
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari