Što se realno može očekivati od turizma?

ljubuski.info

Turizam je sveprisutna gospodarska kategorija u našoj zemlji, ali najčešće posve van realnog konteksta. Iako turizam ne može biti razvojna prigoda svake lokalne zajednice, može biti važan zamajac općeg razvoja.

Svjedoci smo kako u posljednjih nekoliko godina pojedina mjesta u BiH postaju turistička odredišta, sve više ulagača i pojedinaca ulaže u turizam, navodi ekonomski analitičar Damir Bećirović s Visoke škole "Internacionalna poslovno-informaciona akademija" Tuzla.

Stihijski turizam, okrenut kratkoročnom profitu

Zahvaljujući činjenici da je na svijetu sve više pojedinaca u mogućnosti putovati, da je globalizacija povezala i vrlo udaljene regije, o turizmu svakako treba razmišljati kao o potencijalu, pri čemu ne treba izgubiti realnost u očekivanjima. Naš turizam, kao industrijska grana, je još u nastajanju, prilično je stihijski i okrenut kratkoročnom profitu, što je razumljivo, ali kako dugoročno ne bi imali milijune izgubljenih ulaganja, o turizmu treba razmišljati dugoročno, naročito u kontekstu promjena koje donosi postpandemijski svijet, kaže on.

Dodaje kako se nova normalnost prije svega odnosi na digitalizaciju života i poslovanja i definitivno, barem kada je riječ o Europi, okretanje zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.
Tu dolazimo do pojma održivog turizma, koji, prema WTO definiciji, u potpunosti uzima u obzir njegove trenutne i buduće privredne, društvene i ekološke utjecaje, rješavajući potrebe turista, industrije, okoliša i domaćeg stanovništva. Stoga buduće strategije razvoja našeg turizma moraju imati u vidu ove činjenice, kao i činjenicu kako će i turisti tražiti sve više odredišta koje vode računa o ekologiji, energetskoj učinkovitosti i životu domaćina, jer niko ne voli umorne i nervozne domaćine, kaže on.

Turisti žele upoznati odredište kroz način života njihovih stanovnika.
Turističke usluge se moraju bazirati na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, a dobra strana je što su to i prioriteti EU te je moguće kvalitetnim projektima osigurati financiranje. Ekološki osviješteni turisti troše više ako im se ponude sadržaji sukladni njihovim svjetonazoru. Ono što imamo je još uvijek na mnogo mjesta netaknuta priroda i mogućnost tradicionalne ekološke proizvodnje, što bi možda bio i spas za našu poljoprivredu. Ako želimo u budućnosti udio turizma od 10 posto BDP-a, o svemu ovome trebamo voditi računa, priliku imamo, ali hoćemo li ju iskoristiti, ovisi o tome hoćemo li slijediti struku i gledati u smjeru svijeta koji se mijenja ili kratkoročne interese, zaključuje Bećirović.

Zanimljivi su aktualni statistički podaci.

U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 460.653 posjete, što je više za 76,9 posto i 1.093.239 noćenja, što je više za 70,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Usporedbe radi, u razdoblju siječanj - srpanj 2019. godine, prije izbijanja pandemije Covid-19, turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 906.788 posjeta i 1.878.023 noćenja.

Prema tim brojkama, u prvih sedam mjeseci ove godine BiH je dostigla broj posjeta od 50,8 posto u odnosu na isto razdoblje u godini prije izbijanja pandemije Covid-19, dok ostvareni broj noćenja iznosi 58,2 posto u odnosu na isto razdoblje u godini prije pojave koronavirusa.

Broj noćenja domaćih turista u prvih sedam mjeseci ove godine bio je viši za 76,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 64,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja udio domaćih turista bilo je 52,3 posto, dok je 47,7 posto bio udio stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije (20,8 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (16,5 posto), Hrvatske (10,2 posto), Saudijske Arabije (7,1 posto), Njemačke (4,3 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kuvajta (3,3 posto), Slovenije (3,2 posto) i Turske (3,0 posto), što je ukupno 71,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,2 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Glas naroda

Pristupacne cijene,nezagadjen okolis,ljubazan i usluzan domacim,pristupacni putevi i raznovrsni sadrzaj uz dobru domacu hranu su resenje.

Turizam i sve sto mu se podvrgava i teska industrija su najveci zagadjivaci planeta. Herxegovina gubi iz dana u dan tlo pod nogama. Jad zivi HDZ nemoci.

S tobom se ne isplati raspravljat

Lijepo je vidjeti ali puno ih sjedi a malo radnika

turizam je krepaj kenjce dok trava uzraste razumite ovo

"digitalizaciji i zelenoj ekonomiji", jel samo meni taj pojam zvuči negativno

A gdje se misli primiti tolike turiste i još da prenoće.Pa Ljubuški ima samo jedan hotel sa 40 kreveta i par motela.Izleti nisu turizam.

Živili bi od turizma a prave urbicid, uništavaju ceste,prirodu i okoliš

Što se realno može očekivati od turizma?
Napomena:

Stavovi iznešeni u komentarima nisu stavovi uredništva.

Sve neprimjerene komentare ćemo načelno ukloniti. Ukoliko isto propustimo javite nam se putem kontakt obrasca ili e-pošte info[at]ljubuski.info

FB

Politika

Ljudi

Kolumne

ljubuski.info
Kad Zoki prekuca igricu Igor Božović | bljesak.info
ljubuski.info
Marka po marka - televizija! Zoran Kolobara | hercegovina.info
ljubuski.info
Dobro nam je kakvi smo Boris Čerkuč | bljesak.info
ljubuski.info
Ljubav i mržnja u službi krupnog kapitala Emil Karamatić | Republika
ljubuski.info
Prljavi novac Boris Čerkuč | bljesak.info

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari